JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
stereobat (grč.), grubi temelj ant. grč. hrama.
stereotip (grč.), ustaljeno ponašanje ili razmišljanje koje se odlikuje krutošću i nefleksibilnošću U sociologiji, postojano ponašanje pojedinca ili društv. skupine prema situacijama i pojavama bez obzira na promjene okolnosti koje se zbivaju i koje djeluju na izmijenjenu prirodu tih pojava… Nastavi čitati →
stigma (grč.), znak, žig; neki upadljiv znak na tijelu (deformacija, degeneracija) ili kakva druga zamjetljiva osobitost pojedinca, os. mana (npr. mucavost). Stigmom se nazivaju i znakovi (krvarenja, rane) koji se pojavljuju kod vjerskih zanesenjaka kao znak Kristovih rana. Stigmatizacija,… Nastavi čitati →
stihija (grč.), prvotna tvar, element; prvotno stanje stvari koje nije uređeno nikakvim načelom niti zakonom. U starim kozmologijama priroda je izvorno stihijska, a tek bog ili zakon (logos, nomos) unose red u pojave. I suvr. pojam prir. stihije označava “elementarne”… Nastavi čitati →
stil (lat. stilus pisaljka), način ponašanja, izražavanja i sl; skup značajki po kojima se razlikuju umjetnici, škole, razdoblja i dr.
stilus (lat.), metalna pisaljka kojom se upisivao tekst na navoštene pločice (drvene ili od bjelokosti); drugom, plosnatom stranom s. vosak se mogao zagladiti, odn. tekst pobrisati. Odatle uzrečica vertere stilum (brisanje napisanog), u značenju poricanje vlastite izjave, povlačenje rečenog.
stoički (grč.) 1. Koji se odnosi na stoicizam ili stoike. 2. pren Strpljiv, postojan, koji sve strpljivo podnosi.
strojopis, istoznačnica za → daktilografiju.
struktura (lat.) 1. Građa, ustroj, sklop. 2. Građevina, zgrada. 3. kem Unutar. raspored atoma i način njihova vezivanja u molekuli (konstitucija). Strukturne kem. formule pokazuju strukturu spoja, za razliku od bruto-formula, koje pokazuju samo kem. sastav (empirijska formula). Većina čistih… Nastavi čitati →
strukturalizam (franc. iz lat.), u jezikoslovlju, smjer koji proučava jezik u sustavu znakova, s uzajamnom povezanošću jezičnih znakova (fonema, morfema, sintagmi i sematema – koji tvore jednu strukturu). Razvio se pošavši od metoda prir. znanosti, a prije odgovarajućih strukturalizama u… Nastavi čitati →
studeni, naziv za jedanaesti mjesec u godini (rijetko se upotrebljava europeizam iz latinskoga novembar), naslijeđen iz kruga praslav. naziva za takav jesenski, predzimski ili prvi zimski mjesec (npr. slovač. studeň, rus. i ukr. dijalektizmi studen’ u značenju… Nastavi čitati →
Stulli (Stulić), Joakim, hrvatski leksikograf (Dubrovnik, 23. IV. 1730 – Dubrovnik, 12. IV. 1817). Franjevac. Od 1760. radio na velikom rječniku koji je objavljen u 6 svezaka u 3 knjige: Lexicon Latino-Italico-Illyricum (Budim, 1801), Rjecsoslòxje (…) ilir.(sko), ital.(iansko), lat.(insko)… Nastavi čitati →
stupa (mužar, avan), okrugla posuda za usitnjavanje.
sub specie aeternitatis (lat.), pod vidom vječnosti; izraz kojim se izriče bezvremenost nekih pojava.
sub-, sup- (lat.), predmetak u složenicama u značenju: pod- (pot-), ispod, niže.
subjekt (lat.), općenito, supstrat ili osnova, nositelj stanja ili svojstava. U gramatici, podmet, element rečenice (jedna riječ ili više njih, sintagma) na koji se odnosi predikatna izjava (koji označava da tko što radi ili o kojem se govori). To je… Nastavi čitati →
subjektivan (lat.), u općem jeziku, određen prema nečemu svojim osobnim stavom, interesom, ukusom; zato pristran, jednostran, neobjektivan.
subjunktiv (lat.), istoznačnica u nekim jezicima (npr. francuskom, španjolskom) za → konjunktiv.
subordinacija (latinski: subordinatio), podređenost, podčinjenost, podložnost. → insubordinacija
subota, naziv za šesti dan u tjednu. Odgovarajući naziv, koji se poslije proširio po pojedinim jezicima, slav. su jezici preuzeli iz slav. oblika koji je preuzet u vrijeme početaka širenja kršćanstva iz lat. sambata sr. mn. ili grč. sámbata… Nastavi čitati →
