JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
baš (turski: baţ glava) 1. Rječca za isticanje (baš svatko, i to baš toliko); za iskazivanje istovremenosti (baš sada); za ublažavanje uz negaciju (nije baš najgori). 2. Označava nešto vrhovno, glavno; koristi se u složenicama… Nastavi čitati →
Baščanska ploča (i Bašćanska ploča), kameni natpis iz Baške na Krku; stručnjaci su ga zapazili 1851. (bila je dio pluteja u benediktinskoj crkvi u Jurandvoru, od konca XV. stoljeća ugrađena u pod); od 1931. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.… Nastavi čitati →
baškirski jezik, jedan od turkijskih jezika, govori se u Rusiji, Baškiriji i u susjednim područjima, više od milijun govornika (procjena 1990). Pismenost od 1917. (prije su se upotrebljavali jezici turki i tatarski), prvo arabicom do 1928, 1929–39. latinicom, zatim ćirilicom.
batos (grčki: báthos dubina), prema pjesniku → Alexanderu Popeu (1688–1744), pretjerani patos koji umjesto uzvišenog ima smiješan učinak. Često se upotrebljava u satiri, travestiji i parodiji.
Baudouin de Courtenay, Jan Niecisław Ignacy (u Rusiji znan kao Ivan Aleksandrovič Boduen de Kurtene), poljski jezikoslovac (Radzymin, 13. III. 1845 – Varšava, 3. XI. 1929). Potječe iz francuske obitelji koja je došla u Poljsku… Nastavi čitati →
Bauer, Juraj, hrvatski jezikoslovac i matematičar (Karlobag, 22. IV. 1848 – Zagreb, 29. VI. 1900). Školovao se u Rijeci, studirao matematiku i fiziku u Beču i Grazu, a službovao na srednjim školama u Varaždinu, Rijeci,… Nastavi čitati →
Bečki listići (Fragmenta Vindobonensia), dva lista pergamenta ispisana poluoblom-poluuglastom glagoljicom, pisana potkraj XI. ili poč. XII. stoljeća; glagoljski → palimpsest. Otkrio ih i opisao 1890. Vatroslav Jagić, smatrajući ih odlomkom najstarijega crkvenoslavenskog sakramentara hrvatske redakcije; jezikom… Nastavi čitati →
Bedričić, Silvestar, hrvatski glagoljaški tiskar i prevoditelj (Senj, 2. polovina XV. stoljeća – Senj, prije 11. XI. 1512). Arhižakan i vikar senjske crkve. Surađivao s → Blažom Baromićem u Senjskoj tiskari; tiskao Naručnik plebanušev (1507), preveo… Nastavi čitati →
Belić, Aleksandar, srpski jezikoslovac, slavist (Beograd, 15. VIII. 1876 – Beograd, 26. II. 1960). Studirao u Beogradu, Odesi i Moskvi. Od 1899. docent na Velikoj školi u Beogradu; doktorirao 1900. u Leipzigu. Od 1905. izvanredni,… Nastavi čitati →
belle époque, la (francuski), doba ljepote, oznaka za razdoblje u Francuskoj na kraju XIX. i početkom XX. stoljeća. (oko 1890 – 1914), kada se u umjetnosti razvilo načelo larpurlartizma; to je vrijeme bonvivana, lagodna i bezbrižna života viših slojeva, vrijeme lakih zabava i avantura.
bellevue (francuski: lijep vidik) → belvedere.
bellum omnium contra (in) omnes (latinski), rat svih protiv svih, izreka engleskog filozofa → Thomasa Hobbesa koja označava prvotno stanje ljudske zajednice u kojoj će anarhični individualizam, tek na temelju racionalne spoznaje zajedničkih interesa, zamijeniti sporazumno podčinjavanje zajedničkoj političkoj volji.
Belostenec, Ivan, hrvatski pisac i leksikograf (Varaždin, oko 1594 – Lepoglava, 10. II. 1675). Pavlin, 1627. postaje priorom samostana u Lepoglavi. Zatim djeluje u samostanima u Sveticama kraj Ozlja, u Svetoj Heleni kraj Čakovca i Crikvenici; od… Nastavi čitati →
Bembo, Pietro, talijanski književnik (Venecija, 20. V. 1470 – Rim, 18. I. 1547). Jedna od vodećih humanističkih i književnih ličnosti svojega vremena. Posebno pridonio afirmaciji talijanskog jezika i kulture. Zbirka Rime (1530) označila je početak… Nastavi čitati →
Ben Yehuda, Eliezer (pravo ime Eliezer Perlman), oživitelj hebrejskog jezika (Lužki, Bjelorusija, 7. I. 1858 – Jeruzalem, 21. XII. 1922). Došao s prvim valom židovskih doseljenika iz Rusije. U turskoj Palestini bilo je malih zajednica koje su počele upotrebljavati hebrejski… Nastavi čitati →
beneventana, srednjovjekovno latinsko pismo oblih i uglastih slova, u upotrebi od VIII. do XIV. stoljeća; razvila se od rimskog kurziva u talijanskoj kneževini Beneventu, najvjerojatnije u samostanu Montecassinu, proširila se u Dalmaciju. Tamošnja beneventana sadrži određene samonikle morfološke elemente… Nastavi čitati →
benevolentan (latinski), blagonaklon, dobrohotan, dobronamjeran, sklon nekome.
bengalski jezik, jedan od novoindijskih jezika, govori ga više od 170 milijuna ljudi (procjena 1990), i to u Bangladešu i u indijskoj državi Zapadni Bengal (tamo nešto više od trećine svih govornika). Ima staru i veoma bogatu književnost. Najstariji spomenik iz 1080.
benigan (latinski: benignus), bezopasan, dobroćudan; suprotno od → maligan.
