JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
benue-kongoanski jezici, podskupina nigero-kongoanske grane kongo-kordofanske skupine kongo-saharske jezične natporodice. U njoj su četiri velike podgrupe: visoravanski jezici, džukunoidni, obalski i bantoidni. Visoravanski se jezici govore na visoravni Džos, u sred. Nigeriji (jezici kambari, afusare, birom,… Nastavi čitati →
Benveniste, Émile, francuski jezikoslovac (Alep, Sirija 27. V. 1902 – Versailles, 3. X. 1976). Bavio se općom lingvistikom, indoeuropeistikom, iranistikom (staroperzijski, avestijski, sogdijski, osetski i dr.). Važnija djela: Problemi opće lingvistike; Vokabular indoeuropskih institucija.
berberski jezici (libijsko-guančki), naziv za jednu od grana jezika unutar afrazijske (semitohamitske) jezične porodice. Ima više od 200 jezika, dijalekata i govora (40–50% stanovnika s Afrike po jeziku su Berberi). Libijski su jezici ovi: 1. Tripolitanski epigrafski jezik (nedešifriran). 2.… Nastavi čitati →
Berčić, Ivan (i Brčić), hrvatski glagoljaš i filolog (Zadar, 9. I. 1824 – Zadar, 24. V. 1870). Profesor staroslavenskog jezika i slavenske liturgije u Zadru, »uskrisitelj nauka glagolskih nauka u Dalmaciji« (→ Vatroslav Jagić… Nastavi čitati →
Berneker, Erich, njemački slavist, mladogramatičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 3. II. 1874 – München, 15. III. 1937). Bavio se sintaksom slavenskih jezika. Godine 1923–29. urednik Archiv für slavische Philologie. Napisao Slavenski etimološki rječnik (A–Mor, 1908–13, nedovršen).
Bernolák, Anton, slovački filolog (Slanica, 3. X. 1762 – Nové Zámky, 15. I. 1813). Utemeljitelj slovačkog književnog jezika (Linguae slavonicae… orthographia 1787; Grammatica slavica, 1790; rječnik 1825–27), osnivač Slovačkog učenoga društva u Trnavi… Nastavi čitati →
Berry, Jean de France, duc de, francuski bibliofil i mecena (Vincennes, 30. XI. 1340 – Pariz, 15. VI. 1416). Brat kralja Karla V., prvi sakupljač knjiga velikog stila za kojega su izrađena remek-djela zapadnoeuropske minijature;… Nastavi čitati →
besa (albanski: zavjet, vjera), vrlo stroga i poštovana obveza Albanaca, zadana riječ o zaštiti ili pomoći, časna riječ koja se ne smije prekršiti. Prekršitelj se izvrgava krvnoj osveti.
besprizorni (ruski), dijete ili mladić bez roditelja i doma, prepušten ulici; krajnje zapušten maloljetnik, osoba izvan, na rubu društva.
bestseler (engleski), knjiga koja u određenomu vremenskom razdoblju postigne najveći broj prodanih primjeraka; najtraženija knjiga.
beta 1. Drugo slovo starogrčkog alfabeta (slovo b). 2. mat Oznaka za kut (uz ostala grčka slova). 3. kem Oznaka za razlikovanje izomera.
Bezjaci, zastarjeli, vjerojatno pogrdan naziv (bezjak priglup čovjek) za kajkavce općenito. Tako su nazivali: Hrvate kajkavce između Drave i Save; stanovnike nekih naselja uz Kupu i Dobru; istarske čakavce s jezičnim elementima susjednih slovenskih govora te stanovnike uz… Nastavi čitati →
Bezlaj, France, slovenski jezikoslovac (Litija, 19. IX. 1910 – Ljubljana, 27. IV. 1993). Bavio se ponajviše etimologijom (slovenskom i slavenskom te baltoslavenskom) i onomastikom. Doktorirao 1939. iz eksperimentalne fonetike slovenskog jezika. Od 1958. izvanredni, od 1963. redovni profesor poredbene… Nastavi čitati →
Bianchini, Francesco, talijanski znanstvenik i teolog (Verona, 13. XII. 1662 – Rim, 2. III. 1729). Uz teologiju bavio se astronomijom, fizikom, matematikom, bioznanostima. Tajnik kongregacije za reformu kalendara. Mjerio meridijane. Član Francuske akademije znanosti.
biblijski papir, specijalni tanki, bezdrvni papir, težine 25–36 g/m2, upotrebljava se za tiskanje opsežnih djela (biblija, rječnika, enciklopedija).
bibliofilija (grčki), sakupljanje posebnih, rijetkih i dragocjenih knjiga zbog njihova sadržaja, starine, rijetkosti, tiska; danas se objavljuju posebna, bibliofilska izdanja, u manjim, obično numeriranim nakladama, iznimna zbog ilustracija, opreme, dimenzija i sl. U bibliofilska izdanja mogu se uvrstiti pretisci i faksimili.
biblioterapija (grčki), svaka planirana i unaprijed pripremljena upotreba literarnog djela bilo koje vrste, namijenjena tretmanu psihičkih poremećaja; terapija koja upotrebljava tekst kako bi pomogla pacijentu prevladati emocionalne, mentalne ili socijalne probleme. Teorijsku osnovu čini psihoanalitička teorija; rabe je psiholozi,… Nastavi čitati →
bibloško pismo (protobibloško pismo), pismo natpisa iz grada Biblosa (Gubla, grčki: Byblos, danas Džubail u Libanonu); natpisi su vjerojatno iz ←II. tisućljeća. Znakovi su geometrijski i stilizirani crteži, ima ih 60–100; mogući predak zapadnosemitskoga pisma.
bide (francuski), posuda ili nizak umivaonik za pranje intimnih dijelova tijela.
BIEM (krat. za Bureau International des Sociétés gérant les Droits d’Enregistrement et de Reproduction Mécanique), krovna udruga koja se brine za zaštitu autorskih prava, sjedište u Parizu.
