JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
inauguracija (lat.) 1. U ant. Rimu obred prije nekoga javnog čina u kojem su auguri ispitivali volju bogova. 2. Svečano uvođenje u položaj, ustoličenje; dodjela časti (npr. doktorske); svečano otvaranje.
incident (lat.), izgred, nemio događaj; nepredviđen slučaj, upadica.
incipit (lat.), početna rečenica u srednjovj. rukopisima i inkunabulama, obično istaknuta posebnim pismom i bojom; započinjala je riječima hic incipit (ovdje počinje) ili incipit (počinje), katkad je sadržavala naziv djela, ime pisca ili prepisivača. Postoje katalozi i. te se prema… Nastavi čitati →
incola (lat.) 1. Stanovnik. 2. Stanovnik istog kraja; sugrađanin, zemljak. 3. Došljak, tuđinac; koji je bez državljanstva; u rim. pravu naziv za stanovnike koji nisu starosjedioci u nekom mjestu ili nemaju građansko pravo; u srednjem vijeku na području hrvatsko-ugarskih zemalja… Nastavi čitati →
indeklinabilne riječi (indeklinabilija), nesklonjive riječi, riječi bez deklinacije (sklanjanja); također šire, naziv za riječi koje nemaju posebnih oblika za broj, lice, rod, padež. Npr. ime Ines ima za sve padeže jednake oblike, pridjev feš ima jednake oblike u svim… Nastavi čitati →
indeks (latinski: index pokazatelj; znak; popis) 1. Kazalo, popis, registar (imena, naziva, predmeta, cijena i sl.). 2. Isprava kojom se dokazuje status studenta određenoga sveučilišta. 3. U statistici pokazatelj, broj koji u postocima iskazuje uzastopne promjene, na primjer neke… Nastavi čitati →
indiferencija (lat.) 1. Duševno stanje koje je neosjetljivo i ravnodušno na bol, zadovoljstvo i sl.; nedostatak (odsutnost) čuvstvenog stajališta, ravnodušnost; nezainteresiranost, neosjetljivost, bešćutnost. 2. filoz Naučavanja o oslobođenju od boli (razvili su osobito stoici i cinici).
indiferentan (lat.), nezainteresiran, ravnodušan, koji ne pokazuje naklonosti.
indignacija (lat.), negodovanje, ogorčenje, ljutnja, srdžba, zlovolja; osjećaj odvratnosti, dubok prijezir zbog nepravedna postupanja ili odnosa.
Indijanci, skupni naziv za prastanovništvo Amerikâ. Nastao je na osnovi pogrešne pretpostavke Španjolaca da su dolaskom u Ameriku otkrili Indiju. Preci Indijanaca naselili su golema područja u Americi prije 10 000 do 45 000 g. u više… Nastavi čitati →
indijska pisma, naziv za skup pisama kojima se pišu jezici u Indiji; važna su i zbog daljnjega širenja, na druge krajeve i jezike. Pismo kharošthī, sa sjeverozapada Indije, poznato je s moneta grčkoindijskih i skitskoindijskih vladara iz ←III–I.… Nastavi čitati →
indijski jezici → indoarijski jezici
indikativ (lat. modus indicativus), glagolski izjavni način; sustav oblika koji glagolski proces izražavaju kao izričaj da nešto jest ili nije, kao tvrdnju ili negaciju, bez dodatnih objašnjenja, za razliku od drugih glagolskih načina kojim se izriče pogodba (kondicional), zapovijed (imperativ) ili želja (optativ).
indirektan (lat.) 1. Posredan, neizravan; indirektni ili neupravni govor, navođenje svojim riječima tuđega govora; indirektni ili neizravni objekt, objekt koji nije u akuzativu ili u genitivu, nego obično u dativu, lokativu i instrumentalu. 2. U nogometu, indirektni slobodni… Nastavi čitati →
indiskrecija (lat.), nesmotrenost, neobzirnost koja može dovesti do otkrivanja kakve tajne ili do podataka koji ne bi trebali izići u javnost. Suprotno diskrecija. Indiskretan, koji se ne obazire na privatnost, kojeg zanimaju tajne ili povjerljive stvari.
indispozicija (franc.), nelagodnost, mrzovoljnost, neraspoloženje, zlovoljnost. Indisponiran, neraspoložen, zlovoljan; koji se loše osjeća
individualizacija (lat.), izdvajanje jedinke ili pojedinosti prema osobitim svojstvima; pojedinačno razmatranje, odvajanje po posebnim karakteristikama.
individualizam (lat. preko franc. ili engl.) 1. opć Naglašavanje osobnosti. 2. filoz Teorija koja promjene u društvu, politici, moralu pripisuje ulozi pojedinca. 3. Prenaglašeno pridavanje značenja ulozi pojedinca u društvu.
indoarijski jezici, podgrana u indoiranskoj grani indoeuropske jezične porodice.
Stari indoarijski jezici jesu vedski i sanskrt. Vedski, jezik brahmanizma, jest iz ←XII–←IX. stoljeća i iz nešto mlađega vremena (do ←VI–←IV. stoljeća), no zapisan je poslije (Rgveda na dijalektu… Nastavi čitati →
indoeuropski jezici, jezična por., sastavljena od više grana (skupina): hetoluvijske, indoiranske, armenskoga, grčkoga i albanskoga jezika, italske, keltske, germanske, baltoslavenske skupine, toharskoga te reliktnih jezika kao što su npr. paleobalkanski jezici (staromakedonski, trački i dački, frigijski, pelazgijski, ilirski), apeninski… Nastavi čitati →