JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
klasični jezici, zajednički naziv za grč. i lat. jezik ant. razdoblja.
klasifikacija, razvrstavanje na temelju nekog sustava; podjela predmeta ili pojmova na razrede, skupine, rodove, vrste, tipove, prema određenim načelima koja ovise o vrsti građe i svrsi klasifikacije.
klasifikacija jezika, razvrstavanje jezika prema dvama pristupima: prema zajedničkom podrijetlu ili prema pov. vezama ili historijska k. j., čiji je najrazrađeniji dio genealoška k. j., te prema zajedničkoj strukturi i tipu ili morfološka k. j.
klauzura (lat.) 1. U kat. samostanu, prostor predviđen za redovnike u koji nije dopušten pristup svjetovnim osobama. 2. Pismeni ispit pod nadzorom ispitnog povjerenstva, profesora i sl.; obično dio završnog ispita na fakultetima.
klika (franc.), organizirana grupa ljudi povezana zajedničkim, obično nečasnim djelovanjem, u cilju postizanja vlastite koristi (dvorska k., politička k.).
klimaks (grčki: klĩmax ljestve, stube; uzdizanje) 1. Porast značenja, gradacija, uspon, pojačavanje izraza (u govoru, glazbi); stilska figura koja se sastoji u nizanju sve snažnijih elemenata. Suprotno: → antiklimaks. 2. U teoriji drame, vrhunac dramske radnje. 3. … Nastavi čitati →
klinasto pismo → klinovo pismo
klinovo pismo, slogovno pismo s ideografskim ostacima koje su Sumerani razvili iz piktogramskog pisma o. ←3100. g.; znakovi klinastog oblika nastali zbog zapisivanja zašiljenim pisaljkama od drva, trstike i sl. u mekanu glinu, koja se poslije pekla; do ←2600.… Nastavi čitati →
Kločev glagoljaš (Glagolita Clozianus), glagoljski spomenik iz XI. st. s 14 listova prijevoda homilija crkv. otaca, s počecima uglate glagoljice, nastao negdje na hrv. području. Ime po grofu P. Clozu. Objavio ga je Jernej Kopitar.
klošar (franc.), beskućnik, skitnica, odrpanac.
kloštar (lat.) → samostan; sastavni dio imena nekih mjesta (Kloštar Ivanić, Kloštar Podravski).
klub (engl.) 1. Udruga, društvo, krug ljudi okupljen oko zajedničkog interesa (športski k., politički, književni i sl.). 2. Prostorije u kojima se odvijaju klupske aktivnosti.
Kluge, Friedrich, njemački jezikoslovac i leksikograf (Köln, 21. VI. 1856 – Freiburg im Breisgau, 21. V. 1926). Profesor na sveučilištima u Jeni i Freiburgu (1893–1901); pručavao različite govore te povijest gotskog, engleskog i drugih germanskih jezika. Napisao… Nastavi čitati →
kmerski jezik, jedan od mon-kmerskih jezika, s više od 4 mil. govornika u Kambodži (više od 90% stanovništva; također, dio Kmera živi u sjeveroist. dijelu Tajlanda te na J Vijetnama). Ima staru pismenost, bar od poč. VII. st. pismom… Nastavi čitati →
knight (engl.), plemićki naslov koji kraljica u Velikoj Britaniji dodjeljuje kao odlikovanje; knight ispred imena nosi titulu Sir, pripada redu nižeg plemstva, naslov ne prelazi na nasljednike; u feud. doba naziv za viteza u službi kralja ili nekoga drugog visokodostojanstvenika u Engleskoj.
knjiga 1. U širem smislu, svaki pismom zabilježen omeđeni sadržaj na bilo kojem mediju i objavljen s naslovom. Služi reprodukciji djelâ ljudskog duha namijenjenih učenju i širenju misli i kulture. U užem smislu, neperiodička publikacija koja bez korica ima najmanje… Nastavi čitati →
knjige o kraljevima, bibl. knjige (prema kršć. kanonu dvije, a prema židovskom jedna) u kojima je zapisana povijest Židova od kraja Davidove vladavine do razaranja Jeruzalema (od ←X. do ←VI. st.).
književni jezik, jezik književnosti, još se naziva i pjesnički jezik. Sam naziv potječe iz XIX. stoljeća kada se književnošću nazivalo svako učeno pismeno djelovanje (knjiga kao znanje). Usporedi: naslov prvoga hrvatskog znanstvenog časopisa Književnik (1864–66; njegovo je djelovanje… Nastavi čitati →
Koch, Rudolf, njemački tipograf i kaligraf (Nürnberg, 20. XI. 1876 – Offenbach, 9. IV. 1934). Najzaslužniji za obnavljanje zanimanja za kaligrafiju. Studirao umjetnost, predavao na umjetničkoj školi; pionir tiskarskoga dizajna, kombinirajući talent slovoljevača i kaligrafa izradio više tipova slova.
