Dinokrat (grčki: Deinokrátĕs), grčki graditelj u službi Aleksandra Velikog (IV. stoljeće pr. Kr.). Napravio plan (po principima Hipodama iz Mileta) izgradnje grada Aleksandrije koji se smatra najvećim dostignućem helenističkog urbanizma. Pripisuju mu se neki neobični projekti (namjera da od… Nastavi čitati →
Dinjičići, bosanska velikaška obitelj. Glavni posjedi nalazili su se u Podrinju (od 1366). Rodonačelnikom obitelji smatra se župan Dinica. Najistaknutiji član je župan Dragiša, sudionik ubojstva velikaša Pavla Radinovića (1415). Nakon izumiranja velikaša Zlatonosovića, Dinjičići postižu naslov… Nastavi čitati →
Diodor Kron, iz Jasa (grčki: Diódôros Kronos), grčki filozof (IV. stoljeće pr. Kr.). Veliki dijalektičar megarske škole. Poznat po razmatranjima o mogućem i nemogućem. Moguće je samo ono što je stvarno; ono što je nestvarno ujedno je i nemoguće.
Diodor Sicilski, grčki povjesničar. Rođen u Agiriju na Siciliji. Živio u Rimu u I. stoljeće pr. Kr. Radi povijesnih istraživanja putovao Egiptom. Glavno djelo Knjižnica; od 40 knjiga cjelovito je sačuvano 15 (I–V, XI–XX). Obrađuje opću povijest od… Nastavi čitati →
Diodor Tirski, grčki filozof (II. stoljeće pr. Kr.). Učenik i nasljednik Kritolajev u peripatetičkoj školi. Pokušavao je spojiti stoicizam s peripatetičkim učenjem. Smatrao da je duša od etera, a najveće dobro sastoji se u normalnom i bezbolnom životu. Bavio se i teorijom govorništva.
Diodot, grčki povjesničar. Živio u IV. stoljeću pr. Kr. Objavio Dnevnik Aleksandra Velikog, kojim su se poslije služili poznati pisci (→ Diodor Sicilski, → Plutarh i dr.).
Diofan (grčki: Diophánēs), grčki retor iz Mitilene (druga polovica II. stoljeća pr. Kr.). Učitelj Tiberija Grakha i njegov je politički rad javno i aktivno podupirao. Ubili su ga optimati u Rimu nakon Tiberijeve smrti.
Diofant iz Aleksandrije, grčki matematičar (III. stoljeće pr. Kr.). Proučavao racionalna rješenja neodređenih jednadžbi. Riješio neke jednadžbe 3. stupnja. Pisac djela Aritmetika. Pridonio razvoju matematičke simbolike (sinkopirana algebra). Utjecao na europsku i arapsku matematiku. Po njemu se naziva… Nastavi čitati →
Diogen Antonije (grčki: Diogenes Antonios), grčki sofist i pisac (vjerojatno iz I. stoljeća). Napisao fantastičan roman Nevjerojatne zgode s onu stranu Tule, u 24 knjige. U njemu se, među ostalim, opisuje put na Mjesec. Sačuvan je u izvacima kod Focija.
Diogen iz Apolonije (grčki: Diogénēs ho Apollōniátēs), grčki filozof i liječnik (V. stoljeće pr. Kr.). → Anaksimenov učenik. Učenje jonske škole povezuje s Anaksagorinim. Smatra da je zrak pratvar, zajednička supstancija svih tvari, beskrajni princip, vječan, nepromjenjiv, svemoćan,… Nastavi čitati →
Diogen iz Enoande, grčki filozof, epikurejac (II. stoljeće pr. Kr.). Svoje filozofsko učenje zapisao je na stijeni dugoj 40 m čiji je glavni dio pronađen 1884. Osim filozofskog teksta natpis sadrži i njegovu oporuku rodnom gradu.
Diogen iz Seleukije, stoički filozof (II. stoljeće pr. Kr.), Hrizipov učenik, 155. godine pr. Kr. Atenjani su ga s Kritolajem i Karneadom poslali u Rim da izmoli oprost od novčane kazne zbog pljačkanja grada Oropa. Tada je Diogen upoznao… Nastavi čitati →
Diogen iz Sinope, grčki filozof (Sinopa na Crnome moru, oko 403. pr. Kr. – Korint, 323 pr. Kr.). Antistenov učenik, djelovao u Ateni i Korintu. Preporučao je vraćanje primitivnom, prirodnom načinu života. Budući da je smatrao kako je najveće dobro… Nastavi čitati →
Diogen Laertije (Diogenes Laertios), grčki povjesničar filozofije (Laerta u Kilikiji, III. stoljeće). Oko 275. napisao čuveno djelo Životi i misli glasovitih filozofa, koje obiluje podacima iznimno važnim za poznavanje povijesti antičke filozofije.
Diogenijan iz Herakleje, grčki leksikograf (Herakleja na Pontu, II. stoljeće). Na temelju Pamfilova rječnika sastavio alfabetskim redom rječnik grčkog jezika, manjeg opsega, namijenjen siromašnim studentima. Djelomice je sačuvana i njegova zbirka epigrama.
Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije (latinski: Gaius Aurelius Valerius Diocletianus, nadimak Jovius), rimski car (vjerojatno Salona/Solin, 22. XII. 245 – Split, 3. XII. 316). Od obična vojnika postao konzul (283). Nakon smrti cara Numerijana vojska ga proglašava carem (284). Godine 285.… Nastavi čitati →
Dioklo iz Karista, grčki liječnik (Karist na Eubeji, IV. st. pr. Kr.). Sljedbenik Hipokrata i Aristotela, najistaknutiji predstavnik dogmatičke škole. Napisao najstariji grčki botanički priručnik, jedno od prvih sustavnih djela o anatomiji, unaprijedio higijenu, napose dijetetiku. Većina njegovih djela je izgubljena.
Diomed (grčki: Diomédēs Zeusova mudrost), sin kalidonskoga junaka Tideja i njegove žene Deipile; kralj Arga. Najuspješniji i najhrabriji ahejski vojskovođa pod Trojom. Diomedovim junačkim djelima → Homer je posvetio cijelo peto pjevanje Ilijade. Nakon pada Troje, Diomed se… Nastavi čitati →
Diomed (grčki: Diomédēs), grčki mitski junak. Prema legendi, sin boga Aresa i kralj u Traciji. Svojim bijesnim konjima bacao je za hranu strance koje bi oluja donijela u njegovu zemlju. Svladao ga je Heraklo i bacio pred iste konje da ga požderu.
Dion, sirakuški državnik (Sirakuza, oko 409. pr. Kr. – Sirakuza, 354. pr. Kr.). Šurjak → Dionizija Starijeg. Platonov učenik tijekom njegova boravka na Siciliji (388. pr. Kr.). Nakon smrti Dionizija Starijeg podržavao njegova nećaka Hiparina protiv Dionizija… Nastavi čitati →
