Heiß, Robert, njemački psiholog i filozof (München, 22. I. 1903 – Freiburg im Breisgau, 21. II. 1974). Profesor od 1936. u Kölnu, od 1943. u Freiburgu im Breisgauu, gdje je 1944. utemeljio Institut za psihologiju… Nastavi čitati →
Heissenbüttel, Helmut, njem. književnik (Rüstringen, 21. VI. 1921 – Glückstadt, 19. IX. 1996). Istaknuo se eksp. poezijom i praćenju nekih avangardističkih naputaka (Kombinacije, 1954; Topografije, 1956). Također u prozi istraživao mogućnosti jezika… Nastavi čitati →
Heitzmann, Karlo (Carl), austr. i amer. liječnik, dermatolog i patolog (Vinkovci, 2. X. 1836 – Rim, 6. XII. 1896). Jedan od osnivača Amer. udruge dermatologa, poznat po vrsnim ilustracijama u dermatološkim i anatomskim udžbenicima i… Nastavi čitati →
Hejfic, Josif Jefimovič, sovj. film. redatelj i scenarist bjelorus. podrijetla (Minsk, 17. XII. 1905 – Sankt Peterburg, 24. IV. 1995). U tandemu s A. G. Zarhimom međunarodno se afirmirao idejno podobnim, no narativno i psihološki… Nastavi čitati →
Hekaba (grč. Hekábē) ili Hekuba, u grč. mitologiji, druga Prijamova žena, kći frigijskoga kralja Dimasa. Majka Hektora, Polidora i dr. Kada su Grci osvojili Troju, postaje Odisejeva robinja.
Hekata (grč. Hekátē), u ant. mitologiji, kći Asterije i Perzeja; božanstvo podzemlja i zaštitnica čaranja; prate je sablasti, noćna priviđenja i bijesni psi. Prikazivana u kipovima s trima tijelima ili trima glavama u čemu se ogleda i stariji mit o “trojnoj božici”.
Hekatej (grč. Hekátaios) iz Abdere, grč. filozof i povjesničar (potkraj ←IV. st.). Učenik Pironov, priklanja se učenju stoika i kinika. Obrazac idealne države iznosi u djelu O Hiperborejcima. Pisao o egip. povijesti i Židovima. Prvi obratio pozornost… Nastavi čitati →
Hekatej iz Mileta, grč. povjesničar (logograf) i geograf (o. ←560/550 – o. ←490/480). Sudionik ustanka maloaz. Grka (←500. do ←494). Autor djela Opis zemlje i Genealogije (sačuvana u fragmentima), kojima je izvršio znatan utjecaj na razvoj kritičkog pristupa u… Nastavi čitati →
Hektorović, hvarska plemićka obitelj. Utemeljitelj obitelji je Hektor, sin Antuna Golubinića (Colombini), potomaka staroga hvarskog roda Piretića. God. 1448. Hektor je dobio dozvolu za podizanje kuće na Tvrdalju u Starome Gradu. Njegov sin Marin spominje se u vrijeme… Nastavi čitati →
Hektorović, Petar, hrvatski pjesnik (Hvar, 1487 – Stari Grad, 13. III. 1572). Školovao se ili u Splitu ili u Hvaru. Veći dio života gradio dvorac Tvrdalj u Starome Gradu, gdje nastaju i njegova djela. Sačuvan je odlomak… Nastavi čitati →
Hel (staronorv. jama), u skandinavskoj mitologiji, božica smrti i podzemlja. Stanuje u carstvu mraka, koje od ostalog svijeta dijeli rijeka Gjöll, a carstvo čuva pas Garm. Po najstarijem vjerovanju sve duše umrlih odlaze u Hel.
Hela i Friks, u grč. mitologiji, djeca beotskoga kralja Atamanta i božice Nefele. Lete na zlatnorunom ovnu bježeći od svoje maćehe Ino, koja ih želi žrtvovati Zeusu. Hela bježeći padne u more, dok Friks dospije u Kolhidu, gdje se… Nastavi čitati →
Helanik (grč. Hellánikos), grč. logograf iz Mitilene na Lezbu (o. ←479 – o. ←400). Napisao preglede povijesti mnogobrojnih grčkih (Atika, Arkadija, Tesalija) i negrčkih zemalja (Egipat, Cipar, Perzija, Libija, Skitija) za razdoblje od Trojanskog rata do svojeg vremena (Povijest… Nastavi čitati →
Helder de Oliveira, Herberto, port. književnik (Funchal, Madeira, 23. XI. 1930). U prvom redu poznat kao pjesnik. Isprva slijedi nadrealističku poetiku, a poslije ispituje i druge eksperimentalističke postupke (Sabrane pjesme). Istaknuti predstavnik suvr. port. pjesništva.
Helen (grč. Héllēn), prema grč. mitu, praotac i eponim Helena (Grka). Sin Deukaliona i Pire (prema drugim verzijama mita, sin Prometeja i Klimene). Imao je tri sina: Eola, Dora i Ksuta. Eol se smatra praocem eolskog plemena, Dor dorskog,… Nastavi čitati →
Helena (grč. Helénē), u grč. mitologiji, najljepša žena svijeta, spartanska kraljica. Kći je Lede i Zeusa, koji se pretvorio u labuda, te je Leda izlegla dva jaja iz kojih su se izlegli Kastor, Poluks, Klitemnestra i Helena. Na Rodu… Nastavi čitati →
Helij ili Helije (grč. Hēlios), u grč. mitologiji, sin titana Hiperiona i Teje; personifikacija boga Sunca. H. je bog koji sve vidi i čuje, pa se zaziva kao svjedok u zakletvama. Njegovi su nadimci: Plodni, Sverodni, Svevidni, Osloboditelj i… Nastavi čitati →
Heliodor, prvi dvorjanin sirijskog vladara Seleuka IV. Filopatora. Živio u prvoj pol. ←II. st. Prema Bibliji (Knjiga o Makabejcima) pokušao opljačkati riznicu jeruzalemskog hrama. Uz pomoć Pergama ubio Seleuka i kratkotrajno samostalno zavladao (←175). Heliodorov pokušaj krađe žid. blaga… Nastavi čitati →
