Slonimski, Nikolaj Leonidovič(amerikanizirano Nicolas Slonimsky), amer. leksikograf, glazb. pisac, skladatelj i dirigent (Petrograd, 27. IV. 1894 – Los Angeles, 25. XII. 1995). Studirao na Petrogradskom konzervatoriju. Poslije dvogodišnjeg boravka u Parizu od 1926. u SAD-u. God. 1927. ustanovio Bostonski… Nastavi čitati →
Slucki, Evgenij, ruski ekonomist, statističar i matematičar (Novoe, 29. IV. 1880 – Moskva, 10. III. 1948). Jedan od najvažnijih zagovornika subjektivne teorije vrijednosti. Najznačajniji teoretski doprinos mu je u teoriji izbora potrošača. Njegova studija O teoriji potrošačkog bilanciranja (1915)… Nastavi čitati →
Sluter (Sluyter), Claus (Claes), franc. kipar niz. podrijetla (Haarlem ? – Dijon, 1406). Od 1385. na dvoru vojvoda od Burgundije u Dijonu. Njegova djela, kasnogotičkog i ranorenesansnog shvaćanja, odlikuju se snažnom realističkom modelacijom likova (nadgrobni spomenik Filipa Smjelog u… Nastavi čitati →
Słonimski, Antoni, poljski književnik (Varšava, 15. X. 1895 – Varšava, 4. VI. 1976). Pjesnik, feljtonist, kazališni kritičar, futurist, avangardist i jedan od organizatora pjesničke grupe Skamander. Djela: zbirke pjesama Crno proljeće; Parada; Sat poezije; drama… Nastavi čitati →
Słowacki, Euzebiusz, poljski povjesničar književnosti, pjesnik i prevoditelj (Podhorce, danas Pidgirci, Ukrajina, 14. XII. 1772. ili 15. XI. 1773 – Vilnius, 10. X. 1814). Otac → Juliusza. Sveučilišni profesor u Vilniusu, urednik tamošnjih … Nastavi čitati →
Słowacki, Juliusz, poljski pjesnik i dramatičar (Krzemieniec, danas Kremenec, Ukrajina, 4. IX. 1809 – Pariz, 3. IV. 1849). Sin → Eugeniusza. Buntovni rodoljub, djelatan u poljskom ustanku, zatim u emigraciji (od 1831), u krugovima Mlade Poljske i emigrantskoj… Nastavi čitati →
Smailagić, Nerkez, hrvatski i bošnjački politolog (Banja Luka, BiH, 16. XI. 1927 – Zagreb, 14. XII. 1985). Diplomirao pravo u Sarajevu, specijalizirao političke znanosti u Parizu, doktorirao u Ljubljani 1976. Od 1962. do 1973. djelovao na Fakultetu političkih znanosti… Nastavi čitati →
Smajić, Petar, hrvatskinaivni kipar i rezbar (Donji Dolac, kraj Splita, 25. V. 1910 – Ernestinovo, 20. VIII. 1985). Samouk. U drvu oblikovao jednostavne ekspresivne ljudske i životinjske likove arhaična izraza.
Smajlagić, Irfan, hrvatski rukometaš (Banja Luka, BiH, 16. X. 1961). Započeo karijeru u banjalučkom Borcu, nakon toga igrao za zagrebački Medveščak i veći broj drugih klubova. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio na Olimpijskim igrama 1988. (III. mjesto) i na Svjetskom… Nastavi čitati →
Smalley, Richard Errett, amer. kemičar (Akron, Ohio, 6. VI. 1943 – Houston, 28. X. 2005). Doktorirao na Sveučilištu Princeton (1973); od 1976. prof. u Houstonu. U nanotehnologiji ostvario sintezu nanocjevčica, metodom ugljičnog monoksida pod visokim tlakom (HiPco metoda). Za… Nastavi čitati →
Smareglia, Antonio, tal. skladatelj (Pula, 5. V. 1854 – Grado, kraj Trsta, 15. IV. 1929). Po završetku studija na Konzervatoriju u Milanu opredijelio se za glazb.-dram. područje. U operi Sigetski vazal (1889) očitovao se kao vagnerijanac što je otežalo… Nastavi čitati →
Smekal, Adolf Gustav, austr. fizičar (Beč, 12. IX.1895 – Graz, 7. III. 1959). Prof. u Beču (1927–28) i Halleu (od 1928), gdje je bio i dir. Instituta za teorijsku fiziku, te u Grazu (od 1949). Na temelju teorijskih analiza… Nastavi čitati →
Smerdel, Branko, hrv. pravnik (Zagreb, 21. XII. 1949). Diplomirao pravo u Zagrebu 1973, doktorirao 1984. Od 1973. predaje na Prav. fak. u u Zagrebu, red. prof. ustavnog prava od 1990. Dekan 2001–05. Djela: Evolucija predsjedničke vlade u SAD: Kongresni… Nastavi čitati →
Smetana, Bedřich, češki skladatelj (Litomyšl, 2. III. 1824 – Prag, 12. V. 1884). Glazbeno obrazovanje stekao u Pragu i započeo pijanističku karijeru. Vodio u Pragu vlastitu glazbenu školu 1848–56, zatim dirigent, glazbwni pedagog i pijanist u Göteborgu do 1861.… Nastavi čitati →
Smičiklas, Tadija, hrvatski povjesničar (Reštovo Žumberačko, 1. X. 1843 – Zagreb, 8. VI. 1914). Studirao u Pragu i Beču; gimnazijski profesor u Rijeci i Zagrebu. Djelatan član Matice ilirske koja je njegovom i Kukuljevićevom inicijativom preimenovana 1874. u Maticu… Nastavi čitati →
Smilid (grč. Smílis), grč. kipar s poč. ←VI st. S Roikom i Teodorom sudjelovao kod gradnje Herina hrama na otoku Sam(os)u; smatra se začetnikom arhajskoga kiparstva.
Smiljanić, Ilija, hrvatski protuturski ratnik (? – Vučjak na Velebitu, 5. IX. 1654). Podrijetlom iz katoličke obitelji iz Udbine. U Kandijskom ratu (1645–69) kotarski serdar i harambaša; istaknuo se uspješnim vojnim akcijama na osmanskom teritoriju u Lici, Krbavi i… Nastavi čitati →
Smirke, Robert, engleski arhitekt (London, 1. X. 1780 – Cheltenham, 18. IV. 1867). Sljedbenik klasicističke arhitekture. Projektirao kompleks Britanskoga muzeja (1823–47) i Covent Garden, oba u Londonu. Objavio knjigu Primjeri kontinentalnoga graditeljstva.
Smislov, Vasilij Vasiljevič, sovjetski šahist (Moskva, 24. III. 1921 – Moskva, 27. III. 2010). Nakratko svjetski šahovski prvak (1957–58). Jedan od najboljih svjetskih šahista svojega vremena. Nastupao na šahovskim Olimpijadama za Sovjetski Savez i osvojio 9 zlatnih medalja u razdoblju 1952–72.
Smith, Adam, škotski ekonomist i filozof (Kirkcaldy, 16. VI. 1723 – Edinburgh, 17. VII. 1790). Profesor logike i etike u Glasgowu. U etici zagovarao altruistička načela u knjizi Teorija moralnih osjećaja (1759). Ljudskoj naravi svojstven egoizam… Nastavi čitati →
