POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Griffenfeld, Peder Schumacher, danski državnik (Kopenhagen, 24. VIII. 1635 – Trondheim, 12. III. 1699). Odvjetak njemačke trgovačke obitelji, stekao vrsnu naobrazbu u Nizozemskoj i Engleskoj, boraveći u Parizu simpatizirao apsolutističku vladavinu Luja XIV. Povratkom u… Nastavi čitati →
Grimaldi, velikaška obitelj iz Genove koja je od XII. st. imala znatan utjecaj na polit. događanja u Genovi; uz obitelj Fieschi predvodila stranku gvelfa. Jedan ogranak stekao je u XV. st. Monaco, kojemu je franc. kralj Luj XII. priznao… Nastavi čitati →
Grimani, mlet. velikaška obitelj. Ubrajaju se među najmoćnije i gospodarski najdjelatnije mlet. patricijske rodove. Najveći uspon postižu u XV. i XVI. st. Iz obitelji potječe više duždeva: Antonio (1521–23), Marino (1595–1605) i Pietro (1741–52), akvilejskih patrijarha (najpoznatiji je kardinal… Nastavi čitati →
Grimoald, langobardski kralj (u. 671). Sin furlanskoga vojvode Gisulfa. Od 647. vojvoda u Beneventu; langobardsko prijestolje stekao nakon ubojstva kralja Godoperta (662). Uspješno ratovao protiv Avara, Slavena, Franaka i Bizanta.
Grimoald, franački majordom u Austraziji od 642. do 656. (?, 620 – Pariz, 665). Sin Pipina Starijeg III. Nakon smrti kralja Sigberta (656) proglasio svojega sina Hildeberta za kralja. Pogubio ga Klodvig II.
Grisogono (Grisogonis), zadarska plemićka obitelj. Ime stekli po Krševanu Mavrovu (XIII. st.). Ubrajaju se među vodeće zadarske plemićke obitelji. Osim u Zadru, obnašali istaknute službe i u drugim dalm. komunama: u XIV. st. knez Šibenika je Bartol, a… Nastavi čitati →
Grisogono (Grisogonis), split. plemićka obitelj. Učestaliji spomen u split. vrelima od XV. st. Imali istaknutu ulogu u javnom životu Splita. U XVII. ističe se isusovac i književnik Lovro (u. 1653), rektor Ilir. kolegija u Loretu, autor teol. djela Marijin… Nastavi čitati →
grivenik (rus.), sitan rus. novac od 10 kopjejki. Počeo se kovati u srebru u doba Petra Velikoga (1699). U SSSR-u se kuje od 1924. i ima istu vrijednost.
grivna 1. Starorus. srebrena novčana i težinska jedinica, vjerojatno odgovarala rus. funti (409,5 g); u uporabi od XVI. st. 2. Sinonim za narukvicu i ogrlicu.
grob, prostor u koji se polažu posmrtni ostaci pokojnika (kamenom obložena raka, rov, podzemna komora hipogej, niša u zidu arkosolij, kameni ili drveni lijes sarkofag, posuda urna od stakla, kovine, mramora i sl. za čuvanje spaljenih… Nastavi čitati →
groblje, uređeni prostor gdje se nalaze grobovi; mjesto gdje se sahranjuju mrtvi na kojem iznad groba može biti: plastičan ili refeljan nadgrobni spomenik, stela, cipus, kapelica, čak i monumentalna građevina mauzolej. Grobovi i groblja nastali… Nastavi čitati →
Grobnik, naselje u općini Čavle, Primorsko-goranska županija, 8 km sjeverno od Rijeke, u Grobničkome polju. Leži na 466 m nadmorske visine; 421 stanovnik (2011). Očuvan feudalni kaštel (XV–XVII. stoljeće), župna crkva sv. Filipa i Jakova (izvorno iz… Nastavi čitati →
Groener, Wilhelm, njem. general i političar (Ludwigsburg, 22. XI. 1867 – Bornstedt, kraj Potsdama, 15. IX. 1939). Od listopada 1918. prvi pomoćnik načelnika vrhovnog stožera generala E. Ludendorffa. U studenome iste god. ugušio revoluc. previranja… Nastavi čitati →
grof (starofranački grafio), u franačko doba kralj. službenik na čelu upravne jedinice (Gau), u ime kralja obnašao sudbenu, upravnu i voj. vlast. U romanskim područjima nazivao se comes (franc. comte, tal. conte, engl. count). U Hrvatskoj… Nastavi čitati →
grofovija, upravna jedinica Franačke države kojom upravlja grof (grafio, comes). U pograničnim krajevima više g. sjedinjavalo se u jedinstvenu markgrofoviju pod upravom markgrofa. Najprestižnijim se smatrao falački grof, koji je bio pomoćnik te kraljev zamjenik u njegovoj sudbenoj djelatnosti.
gromatici scriptores (lat. gromatski pisci), u ant. Rimu, pisci stručnih rasprava o mjerenju zemljišta, nazvani prema spravi za viziranje gromi. Nazivani i agrimensores (lat. zemljomjernici). Zbirka takvih rasprava sačuvana je iz V. st. (autori: Frontinus, Balbus, Siculus Flaccus i dr.).
Groß-Friedrichsburg, brandenburška utvrda i trg. kolonija u Africi osn. 1683. z od rta Cape Three Points (današnja Gana). God. 1725. u niz. rukama (napustili je 1815). Danas pripada u svj. kult. baštinu.
Gross, Mirjana (Miriam), hrvatska povjesničarka (Zagreb, 22. V. 1922 – Zagreb, 23. VII. 2012). Doktorirala povijest u Zagrebu (1958). Profesorica hrvatske povijesti XIX. stoljeća i metodologije povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do umirovljenja 1982. Dala… Nastavi čitati →
Grossgartach, arheol. nalazište iz neolitičkog doba, kraj Heilbronna u jugozap. Njemačkoj. Vrpčasta (linearna) keramika grosgartaškog tipa.
groš (lat. preko njem.), vrsta većeg i krupnijeg eur. srebrenog novca. Počeo se kovati kao nov, solidan novac umjesto denara, koji je izgubio velik dio svoje prvotne vrijednosti. Prvi se g. (gros tournois) počeo kovati u franc. gradu Toursu 1226.… Nastavi čitati →
