POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Magna Graecia (lat. Velika Grčka), lat. naziv za juž. Italiju i Siciliju iz vremena prije rim. osvojenja. Tamo su od ←VIII. st. osnivane grč. trg. faktorije i poljodjelske kolonije. Grč. jezik bio je u upotrebi (uz latinski) do VI.… Nastavi čitati →
magnati (kasnolat.). 1. U hrv.-ug. drž. pravu, naziv za visoko plemstvo koje je na staleškoj hijerarhiji dolazilo odmah poslije prelata, a ispred nižega plemstva. M. su obuhvaćali barune po rodu (barunes naturales) i barune po funkciji (barunes ex officio);… Nastavi čitati →
Magnencije (lat. Flavius Magnus Magnentius), zapadnorim. car (Ambianis, današnji Amiens, o. 300 – Lugdunum, danas Lyon, 10. VIII. 353). Germ. podrijetla. Zapovjednik rim. postrojba na Rajni. Svrgnuo cara Konstansa i proglasio se carem 18. I. 350.… Nastavi čitati →
Magnesia ad Maeandrum, ant. grad kraj utoka r. Menderes u Egejsko more, u blizini današnjega grada Sökea (Turska). Naselje su utemeljili Jonjani; razorili ga Kimerijci sred. ←VII. st. Od ←VI. st. njime vladaju Perzijanci; u helenističko doba… Nastavi čitati →
Magnesia ad Sipylum → Manisa
magnetofon (iz njem. prema grč.), uređaj za snimanje i reprodukciju analognih zvučnih signala pomicanjem magn. vrpce ispod magn. glave magnetofona. Struja koja teče zavojnicom elektromagneta uzrokuje da se magn. materijal na vrpci usmjeri na način proporcionalan izvornome signalu. Signal se… Nastavi čitati →
magnetohidrodinamika (MHD), proučavanje gibanja ioniziranih fluida pod utjecajem magn. polja. Primjenjuje se u termonuklearnim uređajima, u MHD-generatoru koji se sastoji od fluidne plazme što nastaje pri izgaranju goriva i koja teče u magn. polju te zbog postojanja iona stvara el.… Nastavi čitati →
magnetsko ogledalo, uređaj koji proizvodi statičko magn. polje usporednih silnica, te djeluje tako što odbija nabijene čestice u gibanju. Dva magn. ogledala mogu između sebe zadržavati magn. čestice. Rabi se za ispitivanja subatomskih čestica.
Magnus Ladulås, šved. kralj (u. 1290). Vladao od 1275. God. 1280. objavio zakonodavni statut kojim su postavljene osnove feud. sustava u Švedskoj.
Magnus Lagabote, norv. kralj (?, 1238 – Bergen, 9. V. 1280). Sin kralja Håkona IV. Håkonssona. Vladao od 1263. God. 1274. uveo jedinstveni drž. zakon zasnovan na tradiciji, kojim je regulirano kazneno pravo i uvedeno javno sudstvo. Opisan u islandskim sagama.
Magonidi, jedna od najpoznatijih kartažanskih obitelji. Utemeljitelj roda bio je Magon (←VI. st), a obitelji su pripadali i Hamilkar Barkas i Hanibal.
maharadža (sanskrt. mahâ velik i râja kralj), vladarski naslov u Indiji. U sr. vijeku naslov m. nosili su isključivo samostalni vladari, dok su plemići, ovisni o maharadžama, imali naslov râja (radža). Mahârânî (rani kraljica), naslov maharadžine supruge.
Mahendra Bir Bikram Shah Dev, nepalski kralj (Katmandu, 11. VI. 1920 – Bharatpur, 31. I. 1972). Stupio na prijestolje 1955. nakon smrti oca, kralja Tribhuvana. Ujedno i predsjednik kraljevske vlade 1957–59. i 1960–63. Reformirao upravu… Nastavi čitati →
Mahmud II., osman. sultan (Carigrad, 20. VII. 1785 – Carigrad, 1. VII. 1839). Vladao od 1808. Posljednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača. Već poč. vladavine suočen s terit. gubicima Osman. Carstva; odlukama Bečkoga kongresa 1815.… Nastavi čitati →
Mahmud od Ghaznija (Gaznija), turskomongolski sultan iz dinastije Gaznavida (?, o. 970 – ?, 1030). Vladao od 997/98. Prvotno neveliko kraljevstvo na prostoru današnjega Afganistana proširio od Tigrisa do Gangesa i na S do Amu-Darje. Između 1000–1025. pripojio Punjab.… Nastavi čitati →
Mahno, Nestor Ivanovyč, ukr. anarhist (Guljaj-Pole, 29. X. 1889 – Pariz, 6. VII. 1934). Sudionik terorističkih akcija anarhista u carskoj Rusiji 1905–07. God. 1909. osuđen na smrt. Ta je kazna bila zamijenjena kaznom zatvora i… Nastavi čitati →
Maidstone, grad, grofovija Kent, jugoist. Engleska; 89 684 st. Leži na obalama r. Medway, 61 km ji od Londona. Spominje se kao Meddestane (Domesday Book). Stari srednjovj. grad (poznat po proizvodnji soli). Trg. središte poljoprivr. okolice (najveće… Nastavi čitati →
Maine, sav. država, SAD; 1 305 728 st, 79 931 km2 (zajedno s unutrašnjim morem 86 156 km2). Najveća od 6 država Nove Engleske. Leži u sjeveroist. kutu SAD-a, uz atlantsku obalu.… Nastavi čitati →
Mainz, gl. grad sav. države Rheinland–Pfalz, sred. Njemačka; 186 103 st. Leži na lijevoj obali Rajne, nasuprot Wiesbadenu i ušću r. Majne. Keltsko naselje u kojem su Rimljani podigli voj. logor poznat kao Moguntiacum (po keltskom bogu Mogu);… Nastavi čitati →
Majdanek, nacist. koncentracijski logor u Poljskoj 1942–44, u blizini sela Majdana Tatarskog, 4 km ji od Lublina. Isprva radni logor za rus. voj. zarobljenike i polj. radnike na prisilnom radu. Tijekom 1942. u njemu su zatočeni Židovi iz poljskih… Nastavi čitati →
