POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Olint, ant. grč. kolonija na poluotoku Halkidici, ruševine o. 50 km ji od Soluna. Grad su utemeljili Tračani; ←479. zauzimaju ga i uništavaju Perzijanci. Potom ga naseljavaju Grci s Halkidike; tijekom ←V. st. pod atenskom vlašću do ←424, kada… Nastavi čitati →
Olivares, Gaspar de Guzmán, španj. političar (Rim, 16. I. 1578 – Toro, 22. VII. 1645). Sin španj. veleposlanika u Rimu. Imao velik utjecaj na kralja → Filipa IV., koji mu je faktički prepustio upravljanje… Nastavi čitati →
Omar (Omer) I. (‘Umar ibn Al-Khattab), drugi arap. kalif iz reda tzv. “pravovjernih kalifa” (Meka, o. 586 – Medina, 3. XI. 644). Sudionik hidžre 622; jedan od gl. Muhamedovih savjetnika i njegov punac (od 625). Naslijedio Abu… Nastavi čitati →
Omar (Omer) II. (‘Umar ibn ‘Abd Al-‘Aziz), omejidski kalif (Medina, 682/83 – kraj Aleppa, II. 720). Prema majci potomak Omara I. Odgojen u Medini, zarana slovio kao iznimno učen i pobožan musliman. Od 706. guverner Hedžasa. Vladao od… Nastavi čitati →
Omejidi (Omejadi, Omajadi, Umajadi), arap. vladarska dinastija s prijestolnicom u Damasku. Utemeljitelj je legendarni Omaja iz plemena Kurejša. Prvi kalif iz dinastije Omejida bio je Muavija I. (661–80), a ukupno ih je vladalo 14. U vrijeme njihove vladavine arap.… Nastavi čitati →
Omiš, grad i središte gradskoga upravnog područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u središnjoj Dalmaciji, 25 km jugoistočno od Splita. Leži na ušću Cetine u Jadransko more, podno Omiške Dinare. Grad ima 6462, a gradsko upravno područje 14 936 stanovnika (2011).… Nastavi čitati →
Omišalj, naselje i središte istoimene općine, u Primorsko-goranskoj županiji, na sjeverozapadnoj obali otoka Krka, 22 km sjeverno od Krka. Naselje ima 1868, a općina 2983 stanovnika (2011). Tankerska luka. Terminal Jadranskoga naftovoda. Petrokemijska industrija (proizvodnja polietilena i vinil-klorida). Turizam.… Nastavi čitati →
Omsk, gl. grad istoimene oblasti u Rusiji, na sutoku rijeka Irtyš i Om’; 1 129 300 st. Važno trg. i industr. središte na Transsibirskoj želj. pruzi. Rafinerija nafte, kem., elektrotehn., prehr., drvna, kožarska, tekst. ind., proizvodnja poljoprivr.… Nastavi čitati →
Omurtag, bug. kan (u. 831). Vladao od 816. Podupirao biz. cara Mihaela II. protiv pretendenta Tome Slavena. Vodio ratove protiv Franaka u Panoniji i proširio granice Bugarske na Z. U doba njegove vladavine započela kristijanizacija Bugarske.
Onomarh (grč. Onómarkhos), vojskovođa Fokejaca (? – Tesalija, ←352). S bratom Filomelom vodio zauzimanje Delfa (←356). Naslijedio brata (←355) kao zapovjednik u Trećem svetom ratu Fokejaca protiv Tebe (od ←356. do ←346). Preustrojio fokejsku vojsku, dvaput porazio tebanskog saveznika… Nastavi čitati →
Opatija, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Primorsko-goranskoj županiji, na istočnoj obali Istre, podno Učke, u Riječkom zaljevu, 13 km jugozapadno od Rijeke; leži na 3 m nadmorske visine. Grad ima 6657, a… Nastavi čitati →
Opimije, Lucije (lat. Lucius Opimius), rim. političar. Živio u ←II. st. Kao konzul s izvanrednim ovlastima ←121. nesmiljenim mjerama ugušio pokret pučkog tribuna Gaja Sempronija Grakha i njegovih pristaša. God. ←115. poslan u Numidiju, ali ga je tamošnji vladar Jugurta… Nastavi čitati →
opričnici, zloglasni voj.-redarstveni odredi rus. cara Ivana IV. Vasiljeviča Groznog. Kao povlaštena skupina (o. 6000), birana iz redova sitnog plemstva, djelovali su, primjenom svih sredstava, na fiz. likvidiranju boljara koji su se suprotstavljali carskom samodržavlju. Raspušteni 1572.
opričnina (rus.) 1. U srednjov. Rusiji udovički dio koji se izdvajao iz oporučnih zemalja umrloga muža boljara. 2. U doba Ivana IV. Vasiljeviča Groznog naziv za carevu zemlju (za razliku od boljarske). Katkad označava i ukupnost mjera carskog autokratskog režima.
Oprtalj (talijanski Portole), naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, iznad doline rijeke Mirne, nedaleko od Motovuna, 20 km zapadno od Buzeta; leži na 378 m nadmorske visine. Akropolsko naselje. Naselje ima 79, a općina 850 stanovnika (2011).… Nastavi čitati →
optimati (lat. optimates, prema optimus: najbolji), odličnik, aristokrat u starom Rimu. Ujedno i opći naziv za konzervativni oligarhijski sloj koji se oslanjao na rim. Senat, a protivio se stranci puka (populares).
Oran (arapski: Wahrān), gl. grad istoimenog vilajeta (2145 km2, 1 265 616 st.), sjeverozap. Alžir; 645 984 st. Važna luka (2. po značenju, iza gl. grada Alžira) na obali istoimenog zaljeva (Sredozemno more) te trg.… Nastavi čitati →
Orange (ant. Arausio), gl. grad dep. Vaucluse, regija Provence-Alpes-Côte d’Azur, jugoist. Francuska; 30 530 st. Leži na lijevoj obali r. Rhône, 27 km s od Avignona. Turist. i trg. središte poljoprivr. okolice. Prehr. ind. Proizvodnja stakla. Mnoge zgrade… Nastavi čitati →
Oranje, naziv pov. pokrajine i burske države u juž. Africi. Državu su 1842. formirali Buri povlačeći se pred brit. vojskom prema S, na područja afr. plemena Soto. Premda je Vel. Britanija priznala državu 1854, nakon otkrića dijamanata (1868) obnovila… Nastavi čitati →
Oranje (franc. Orange), niz. plemićka obitelj i vladarska dinastija. Utemeljitelj dinastije Vilim potkraj VIII. st. stekao je grofoviju Orange u jugoist. Francuskoj po kojoj dinastija nosi ime i nakon što je izgubila posjede u Francuskoj (1713), a očuvala samo one… Nastavi čitati →
