POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
August I., saski izborni knez (Freiburg, 31. VIII. 1526 – Dresden, 12. II. 1586). Vladao od 1553. Preustrojio upravu i zakonodavstvo; poticajnim mjerama unapređivao gospodarstvo. Prihvatio luteranstvo (1574); progonio ostale protestante. Utemeljitelj glasovitih drezdenskih umjetničkih i kulturno-povijesnih zbirki.
August I., poljski kralj → Sigismund II. August.
August II. Jaki, saski izborni knez i poljski kralj (Dresden, 12. V. 1670 – Varšava, 1. II. 1733). Kraljevao od 1697. Od 1700. sudjeluje u Sjevernom ratu; zbog uspjeha švedskoga kralja → Karla XII.… Nastavi čitati →
August III., saski izborni knez i poljski kralj (Dresden, 17. X. 1696 – Dresden, 5. X. 1763). Sin → Augusta II. Jakog. Kraljevao od 1733. Njegov izbor za kralja izazvao je Rat za… Nastavi čitati →
Augusta (latinski: uzvišena) 1. U drevnomu Rimu, naslov careve žene, prvi puta uporabljen za Augustovu suprugu Liviju; stalno se rabio od Domicijana. Katkad i naslov careve majke i sestre; često i pridjevak božica. 2. Epitet više gradova u Italiji i… Nastavi čitati →
Aulard, François Victor Alphonse, francuski povjesničar (Montbron, 19. VII. 1849 – Pariz, 23. X. 1928). Profesor na Sorboni. Istraživao poglavito doba Francuske revolucije (Politička povijest Francuske revolucije i dr.). Suosnivač demokratskih novina Quotidien,… Nastavi čitati →
Aulida (grčki: Aulís), antička luka u Beociji, nasuprot Eubeji. Prema tradiciji, zborno mjesto Grka uoči pohoda na Troju. U blizini se nalazilo Artemidino svetište, gdje je Agamemnon žrtvovao kćer Ifigeniju. U rimsko doba neveliko ribarsko naselje. Danas mjesto Vathý.
Aurangzeb, veliki mogul Indije (Dhod, Gudžerat, 3. XI. 1618 – Ahmednagar, 3. III. 1707). Zavladao 1658. zbacivši s prijestolja oca i pogubivši braću. Osvojio Dakar, Kabul i Kandahar, nazvao se Alamgir, “Osvajač svijeta”. Fanatičan pristaša… Nastavi čitati →
Aurelijan (latinski: Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (?, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275). Carem su ga (nakon smrti Klaudija II. 270) proglasile legije u Sirmiju. Pobijedio Gote i prepustio im rimsku provinciju Daciju. Uspješno ratovao protiv… Nastavi čitati →
aureus (latinski zlatan), rimski zlatni novac; od → Cezara se kovao redovito u težini od 8,18 g. U doba → Augusta i kasnijih careva bio je svjetski novac. Za Augusta težio 7,80 g, za → Karakale 6,55… Nastavi čitati →
Aurora, ime ruske krstarice s koje je pucnjem iz topa 25. X. (7. XI.) 1917. dan znak za napad na Zimski dvorac (rezidenciju privremene ruske vlade), čime je otpočela Oktobarska revolucija.
Austrazija ili Istočno kraljevstvo merovinških Franaka (nasuprot Neustriji – Zapadnom kraljevstvu) od VI. do VIII. stoljeća. Naziv dolazi od njemačke riječi za Istok. Također se nazivala Ostrasia i Francia Orientalis. Uključivala je područja današnje sjeveroistočne Francuske, zapadne i… Nastavi čitati →
Austrijsko Carstvo, državna tvorevina nastala 1806. kada se mirovnim ugovorom s Napoleonom rimsko-njemački car Franjo II. Habsburgovac morao odreći tog naslova. Obuhvaćalo dva osnovna dijela: zemlje krune sv. Stjepana (Ugarska, Hrvatska, Sedmogradska) i austrijske nasljedne zemlje (Češka, Moravska, austrijske… Nastavi čitati →
austro-turski ratovi, vođeni od kraja XVI. do kraja XVIII. stoljeća. U razdoblju nakon turskih prodora u Ugarsku, mohačkog poraza (1526) i turskog osvajanja Budima (1541), preostali nezaposjednuti dijelovi Hrvatske i Ugarske predstavljali su glavno predziđe Europe od turskih nadiranja.… Nastavi čitati →
Austro-Ugarska (Austro-Ugarska Monarhija), naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe (1867) do raspada države 1918. Na teritoriju od 676 616 km2 obitavalo je (1910) 51 356 465 stanovnika, od toga oko 12 milijuna Nijemaca, oko… Nastavi čitati →
Austro-ugarska nagodba, državnopravni ugovor načinjen 1867. kojim su uređeni odnosi među zemljama pod vlašću Habsburgovaca za posljednjih 50 godina opstojanja Monarhije. Nagodba je nastala kao rezultat sporazuma između austrijskih i ugarskih vladajućih političkih krugova. Formalno su je tvorila dva… Nastavi čitati →
austroslavizam, program preustroja Habsburške Monarhije u federativnu zajednicu. Nastaje sredinom XIX. stoljeća, a glavni su zagovaratelji Česi → František Palacký, → Karel Havlíček Borovský, Slovaci → Ján Kollár i → Pavol Jozef Šafárik… Nastavi čitati →
Autarijati, ilirsko pleme naseljeno u antičko doba na području od sjeverne Hercegovine do jugozapadne Srbije. Nakon prodora Kelta (oko ←300) prelaze u Peoniju, gdje bivaju poraženi. Nakon toga više se ne spominju.
autonomaši, naziv za političku skupinu u Dalmaciji u XIX. i početkom XX. stoljeća koja se protivila sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom. Žiteljstvu Dalmacije (poglavito njezinih gradova) pridavali su “dalmatinsko” nacionalno obilježje, ističući prevlast romanske (talijanske) nad hrvatskom uljudbom. Autonomaši su… Nastavi čitati →
