POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Plinije (puno ime Gaj Plinije Cecilije Sekundo Mlađi), zvan Plinije Mlađi (lat. Gaius Plinius Caecilius Secundus Minor), rim. pisac (Como, 61. ili 62 – Bitinija, o. 113). Nećak Plinija Starijeg, koji ga je oporučno posinio. Konzul (100), prokurator u Britaniji… Nastavi čitati →
Plinije (puno ime Gaj Plinije Sekundo stariji), zvan Plinije Stariji (lat. Gaius Plinius Secundus Maior), rim. pisac (Como, 23 – Stabiae, 24. VIII. 79). Zapovjednik konjaništva u rim. postrojbama, prokurator u Hispaniji, potom zapovjednik ratne mornarice. Napisao Prirodoslovlje… Nastavi čitati →
Pliska, drevna prijestolnica bug. kanova, danas razvaline kraj sela Pliskova. Ostaci utvrda, palače kana Kruma iz IX. st. i bazilike iz druge pol. IX. st.
Ploče, grad i središte gradskog upravnog područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji; 5 km od ušća Neretve u Jadransko more (u neretvanskoj delti), 24 km zapadno od Metkovića. Grad ima 6013 , a gradsko upravno područje 10 135 stanovnika… Nastavi čitati →
Pločnik, arheološki lokalitet kraj Prokuplja, Srbija. Godine 1927. otkriveni su ostaci prapovijesnoga naselja (kameno oruđe, keramika) koje se datira u mlađi neolitik (vinčansko-pločničko doba).
Plovdiv, glavni grad istoimene oblasti, Bugarska; 340 394 st. Drugi po veličini grad u Bugarskoj. Smješten u sred. dijelu Bugarske na r. Marici. U doba Tračana grad je nosio naziv Pulpudeva. God. ←341. mijenja ime u Filipopolis… Nastavi čitati →
plutej (lat.) 1. U ant. doba, sprava koja je pri opsadi služila za zaštitu napadača. Izgrađena katkada u obliku kule, od vrbova pruća pokrivenih kožama; pokretala se uz pomoć kotača. 2. Uspravne kamene ploče oltarne pregrade u ranokršć. i srednjovj.… Nastavi čitati →
pluviôse (franc.), peti mjesec franc. republikanskoga kalendara. Počinjao je 20. ili 21. siječnja i završavao 20. ili 21. veljače.
Płock, grad i sred. naselje istoimenog vojvodstva, Poljska; 127 474 st. Smješten na obali Visle u sred. Poljskoj. Jedan od najstarijih polj. gradova. Katedrala iz XII. st. Visoke škole, sveučilište. Naftna i petrokem., prehr. ind.; tvornice poljoprivr. strojeva,… Nastavi čitati →
Pobedonoscev, Konstantin Petrovič, ruski političar (Moskva, 2. VI. 1827 – Sankt Peterburg, 23. III. 1907). Studij prava završio u Sankt Peterburgu 1846; zaposlen u ruskom Senatu u Moskvi; od 1859. profesor građanskoga prava na Sveučilištu… Nastavi čitati →
podestat (tal.) → potestat
Podgrađe, naselje i od Benkovca; 106 st. Tragovi naselja datiraju iz prapovijesti; poslije središte liburnske općine. U doba rim. vlasti municipij pod imenom Asseria. Ostaci grad. bedema, trgova i trijemova te slavoluka iz 113. u čast cara Trajana.… Nastavi čitati →
Podolija, pov. regija smještena na Z Ukrajine, između Dnjestra i Buga. Do 1772. u sastavu Poljske, nakon toga dio pokrajine dolazi pod upravu Austrije, a ostatak teritorija organiziran je 1793. u Podoljsku guberniju u sastavu Rusije. Nakon I. svj.… Nastavi čitati →
podvodna arheologija, arheol. disciplina i specijalnost koja se bavi istraživanjem i proučavanjem arheol. nalaza ispod površine vode. Razmjerno mlada disciplina, razvija se od sred. XIX. st. i danas uključuje upotrebu suvr. opreme i visoko razvijene tehnologije istraživanja. Os. se… Nastavi čitati →
Pogodin, Mihail Petrovič, rus. povjesničar i pisac (Moskva, 11. XI. 1800 – Moskva, 8. XII. 1875). Prof. povijesti na Sveučilištu u Moskvi. Isprva liberalnih polit. i ideoloških motrišta, poslije pristaša carizma. Ideolog panslavizma pod vodstvom… Nastavi čitati →
pogrom (rus.), proganjanje, zlostavljanje pripadnika drugih etničkih skupina, os. Židova u carističkoj Rusiji. Prvi pogromi zbili su se u Rusiji nakon ubojstva cara Aleksandra II. 1881. na temelju lažne glasine da je atentator bio Židov, pa je došlo do… Nastavi čitati →
Poincaré, Raymond, franc. političar i državnik (Bar-le-Duc, 20. VIII. 1860 – Pariz, 15. X. 1934). Poslanik (1887–1903), senator (1903–13. i 1920–34), ministar raznih resora (1893–95), potpredsj. Skupštine (1895–98). Predsj. vlade i ministar vanj. poslova 1912–13;… Nastavi čitati →
Poitiers, gl. grad dep. Vienne, regija Poitou-Charentes, Francuska; 86 012 st. Smješten jz od Pariza na sutoku rijeka Clain i Boivre. Drevno kelt. naselje, ant. Pictavium, u IV. st. postaje kršć. središte. Zbog dobra prom. položaja na… Nastavi čitati →
Poitou, pov. pokrajina u zap. Francuskoj. Obuhvaća današnje dep. Charente, Charente-Maritime, Deux-Sèvres i Vienne. Gl. grad Poitiers.
poklisar (grč.), izaslanik u dubr. diplomaciji koji je od XV. st. nosio tribut Republike Osman. Carstvu. Nazivan i poklisar harača.
