POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
protonotar (srednjovj. lat.) 1. U Hrv.-ug. državi, pomoćnik vrhovnih sudaca kraljevstva. Kralj. osoblje imalo je po dva, a palatin i dvorski sudac po jednoga protonotara; uz njih, Hrvatska je imala i zasebnoga banskog protonotara. 2. U Kat. crkvi, prvi među… Nastavi čitati →
protovestijar (protovistijar), u srednjovj. Bosni i Srbiji, naziv za upravitelje drž. financija (ministar financija). U lat. izvorima bilježi se nazivom comes camerarius, a u domaćima kao kaznac (veliki kaznac).
Provansa (franc. Provence), pov. pokrajina u jugoist. Francuskoj. U ant. doba dio rim. provincije Gallia Narbonensis; 470–477. u sastavu države Vizigota, a od 509. Ostrogota. Pod vlašću Franačke od 536. Od VIII. st. učestali su upadi Arapa, koji su… Nastavi čitati →
providur (tal.), titula mlet. dužnosnika koji je vršio namjesničku dužnost u gradovima pod mlet. upravom.
providur (mlet.-tal.), vrhovni upravitelj u mletačkim pokrajinama Dalmaciji i Albaniji u doba mletačkoga vrhovništva nad istočnim Jadranom. Redovito pripadnik mletačkoga plemstva, sjedište mu se nalazilo u Zadru. Uz zadarskoga, mletački je Senat imenovao i druge providure podložne providuru u Zadru.… Nastavi čitati →
provincija (lat.) 1. U ant. Rimu, isprva naziv za dužnost povjerenu magistratu, zatim i za područje na koje se protezala magistratova dužnost. Provincijama su se poglavito nazivala područja osvojena izvan Italije (prve su ustrojene u ←III. st. Sicilija i Sardinija).… Nastavi čitati →
Prozor, selo kraj Otočca u Lici. Prapov. i ant. naselje (Arupium). Ostaci japodske gradine i nekropole te rim. graditeljskih zdanja (mitrej, skulpture i dr.). Na brdu Prozorini razvaline srednjovj. frankapanskog utvrđenog grada.
Pruska (njem. Preussen), isprva područje nastanjeno baltičkim Prusima. God. 1226. stječe je Njem. viteški red i tijekom istoga stoljeća kristijanizira i germanizira. Red je 1410. pretrpio težak poraz od Poljaka i Litvanaca te uskoro zap. Prusku stječu Poljaci, kao i… Nastavi čitati →
Prvi svjetski rat → svjetski rat, prvi
prvobitna zajednica, najraniji oblik ljudske organizacije obilježen vrlo jednostavnim društv. i međuljudskim odnosima unutar zajednice. Ujedno i najdugotrajniji oblik društv. organiziranja koji se pojavio prije otprilike 50 000 g. U pojedinim dijelovima svijeta i danas postoje ljudske skupine… Nastavi čitati →
Przemyśl (ukr. Peremyšl), grad u jugoist. Poljskoj, na r. San, vojvodstvo Podkarpackie, nedaleko od granice s Ukrajinom; 75 000 st. Cestovno i želj. čvorište u podnožju Karpata. Trg. i industr. središte. Kovinska, drvna, prehr., tekst. i elektrotehn. ind. U… Nastavi čitati →
Psametih I., egip. vladar (od ←664. do ←610). Libijskog podrijetla, utemeljitelj XXVI. dinastije, oslobodio Egipat od asirske vlasti. Organizirao grč. flotu, poticao osnivanje grč. naseobina u Egiptu.
Psametih II., egip. vladar XXVI. dinastije, vladao ←595–←589. Unuk Psametiha I. U trećoj godini vladavine poveo voj. pohod protiv kraljevstva Kuš, juž. egip. susjeda, o čemu kratko piše i grč. povjesničar Herodot. U Egiptu dao uništiti tragove vladavine XXV.… Nastavi čitati →
Psametih III., egip. vladar XXVI. dinastije. Porazio ga je perz. vladar Kambiz II. u bitki kraj Peluzija u delti Nila (←525), nakon čega je Egipat postao perz. pokrajina (do ←404).
Pskov, gl. grad istoimene oblasti u sjeverozap. Rusiji, na r. Velikaji; 210 000 st. Važno želj. čvorište te trg. i industr. središte poljoprivr. okolice (uzgoj lana). Tekst. ind., strojogradnja, ind. građev. materijala. Kremlj iz XIII. st. Crkve iz… Nastavi čitati →
Ptolemejevići (Ptolemejci ili Lagidi), egip. vladarska dinastija mak. podrijetla; vladala od ←305. do ←30. Utemeljitelj je Ptolemej I. Soter (od ←305. do ←284), sin Laga, koji je svoju rezidenciju smjestio u Aleksandriju. Za Ptolemeja II. Filadelfa (od ←284. do… Nastavi čitati →
Pucić, Medo, hrvatski pjesnik i publicist (Dubrovnik, 12. III. 1821 – Dubrovnik, 30. VI. 1882). Studirao pravo u Italiji, diplomirao u Beču. Poznanstvo s → J. Kollárom urodilo je poezijom vođenom slavenskom idejom (… Nastavi čitati →
Pucić, Niko (Veliki), hrvatski političar (Dubrovnik, 5. II. 1820 – Dubrovnik, 13. IV. 1883). Pristaša Narodne stranke; 1861. zastupnik Križevaca u Hrvatskom saboru; iste godine predvodio dubrovačko poslanstvo u Beč, gdje je zastupan program sjedinjenja… Nastavi čitati →
Pufendorf, Samuel von, barun, njem. pravnik i povjesničar (Dorfchemnitz, kraj Thalheima, 8. I. 1632 – Berlin, 13. X. 1694). Prof. prava u Heidelbergu i Lundu. Šved. i njem. dvorski povjesničar. Zagovornik škole prir. prava i… Nastavi čitati →
Pugačov, Jemeljan Ivanovič, ruski ustanik (Zimovejskaja, oko 1742 – Moskva, 21. I. 1775). Donski kozak, sudjelovao u Sedmogodišnjem ratu (1756–63), u ruskom pohodu na Poljsku 1764. i u rusko-turskom ratu (ratovao od 1768. do 1770). Predstavljao se… Nastavi čitati →
