POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
senior (lat.) 1. U ant. Rimu, stariji čovjek (između 40 i 60 g.). 2. U feudalizmu, krupni zemljoposjednik koji je imao vlast nad ljudima koji su živjeli na njegovoj zemlji. 3. U novije vrijeme taj se naziv često upotrebljava… Nastavi čitati →
Senonci, kelt. pleme, isprva naseljeno između rijeka Loire i Seine. God. ←53. pokorio ih je Cezar. Dio Senonaca preselio se o. 400. na jadransko uzmorje sr. Italije. U III. st. pokorili su ih Rimljani.
Senj, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Ličko-senjskoj županiji, na obali Velebitskoga kanala, podno najnižega velebitskoga prijevoja Vratnika (698 m), 70 km jugoistočno od Rijeke i 88 km sjeverozapadno od Gospića.… Nastavi čitati →
Senjske žrtve, naziv koji se rabi za zločinački čin velikosrp. režima kada su žandari 9. V. 1937. u Senju osuli paljbu na autobus iz Gospića i ubili 7 mladića, uz 10-ak ranjenih. Autobus je prevozio publiku na… Nastavi čitati →
seoba naroda, naziv za razdoblje od druge pol. IV. do sred. VII. st. u kojem je došlo do velikih izmještanja naroda na prednjoazijskom, eur. i afr. prostoru. Seobu je pokrenuo prodor Huna koji su potisnuli Ostrogote iz sred. Rusije.… Nastavi čitati →
sepoj (engl.), vojnik nekadašnjih brit. kolon. postrojba u Indiji (sastavljenih poglavito od Indijaca).
Septimanija, priobalna pov. pokrajina u Francuskoj, smještena između donjeg toka r. Rhône i ist. Pireneja. U sr. vijeku nazivana tim imenom po nekadašnjem smještaju sedme (septima) rim. legije.
serasker (perz. preko tur.), u Osman. Carstvu, vrhovni voj. zapovjednik, odgovarao samo velikom veziru i sultanu. Nakon voj. preustroja i ukinuća janjičara u XIX. st., s. je voj. ministar i najviši voj. čin u Osman. Carstvu do njegova sloma.
serdar (perz. preko tur.), u Osman. Carstvu, naziv vrhovnog zapovjednika u nekom voj. pohodu. U hrv. krajevima zapovjednik domaćih voj. snaga u pograničju (serdarije). Dužnost s. bila je iznimno cijenjena, obnašali su je najpoznatiji protutur. ratnici i vojskovođe, a… Nastavi čitati →
Serdica, gl. grad rim. provincije Dacije. Danas gl. grad Bugarske → Sofija.
serežani (prema mađ. sereg vojska), pripadnici posebne (konjaničke) voj. postrojbe u Vojnoj krajini. Imali su ulogu redarstvenika i ubrajali su se u elitne postrojbe; nosili su specifičnu odjeću prema nac. i osman. uzoru.
Sergejevski, Dimitrije, rus. arheolog (Petrograd, 20. VI. 1886 – Sarajevo, 10. XII. 1965). Od 1921. živio u Bosni; srednjoškol. prof. (do 1930), kustos i znanstv. suradnik Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Poglavito proučavao ant. i… Nastavi čitati →
Sermage, hrvatska plemićka obitelj francuskoga podrijetla. Među najbogatijim posjednicima Banske Hrvatske. Prvi odvjetak obitelji bio je Josip Petar (1688–1746), tajnik J. Rabatte; ugarski barun i hrvatski velikaš od 1723. Njegov je sin general Petar Troilo (1722–1779), grof od 1749.… Nastavi čitati →
Sérrai (također Seres ili Serres), gl. grad istoimenog okruga (3968 km2, 203 700 st.) na S Grčke, na rubu plodne doline r. Strume; 56 300 st. Upr. i trg. središte poljoprivr. kraja (uzgoj riže, pamuka, duhana).… Nastavi čitati →
Serrano y Domínguez, Francisco (Duque de La Torre), španj. političar (León, 17. XII. 1810 – Madrid, 29. XI. 1885). Guverner Kube (1859–62). Jedan od prvaka revolucije u kojoj je s vlasti svrgnuta kraljica Izabela II.… Nastavi čitati →
Sertorije, Kvinto (lat. Quintus Sertorius), rim. vojskovođa (o. ←123 – Osca, današnja Huesca u Španjolskoj, ←72). Rim. voj. upravitelj u Hispaniji ←83. Pristaša Marija. Ratovao protiv Cimbara, potom protiv Sule; povukao se u Hispaniju, gdje je nastojao preuzeti vlast uz… Nastavi čitati →
Servije Tulije (lat. Servius Tulius), prema predaji, šesti kralj Rima. Vladao od ←578. do ←534. Tradicija mu pripisuje donošenje tzv. Servijeva ustava (podjela građana na razrede i centurije) te preustroj rim. vojske i izgradnju rim. obrambenih fortifikacija (Servijev zid). Ubio… Nastavi čitati →
Sesklo, arheol. nalazište kraj Vólosa, Tesalija, Grčka. Ostaci neolitičkog naselja (keramika, glinena i kamena plastika). Eponim neolitičke kulture koja je prethodila kulturi Dimini.
sestercij (lat. sestertius), rim. novac koji je vrijedio 2,5 asa. Isprva kovan od srebra, u doba carstva od bronce. Najstariji primjerci potječu iz ←269.
