POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Varaždin, grad te upravno gradsko i županijsko središte, u Varaždinskoj županiji, na desnoj obali Drave; leži na 173 m nadmorske visine. Grad ima 38 839, a gradsko upravno područje 46 946 stanovnika (2011). Važno je gospodarsko i kulturno središte… Nastavi čitati →
Varaždinska županija, povijesno-geografska upravna jedinica na hrvatskom prostoru od XII. st. do 1922., uz kraći prekid 1780–90., kada je njezin teritorij bio u sklopu Zagrebačke oblasti. Isprva je obuhvaćala varaždinsko-ludbrešku Podravinu te sjeverne dijelove Hrvatskoga zagorja. Prvi se put… Nastavi čitati →
Varjazi, naziv za skandinavske ratničke družine koje od VIII. i IX. st. prodiru u Rusiju, u okviru sličnih prodora srodnih, također skandinavskih skupina na Zapad, gdje ih nazivaju Vikinzi ili Normani. Naziv je izveden iz staronord. jezika (var… Nastavi čitati →
Varšava (poljski: Warszawa), glavni i najveći grad Poljske, na rijeci Visli (Wisła); 1 711 324 stanovnika (aglomeracija 2 244 720). Važno industrijsko, prometno, kulturno i turističko središte. Automobilska, elektronička, kovinska, tekstilna, kemijska, duhanska, prehrambena i drvna (namještaj) industrija. Tiskarstvo i… Nastavi čitati →
Vasa, šved. vladarska dinastija. Vladala Švedskom od 1523. do 1654. i Poljskom od 1587. do 1668. Spominje se od XIV. st., od XV. st. ima istaknutu ulogu u polit. zbivanjima u zemlji. Gustav Eriksson Vasa kralj je Švedske Gustav… Nastavi čitati →
Vasilij I. Dmitrijevič, veliki knez moskovski (?, 1371 – Moskva, II. 1425). God. 1388. vodio moskovske postrojbe protiv Timura Lenka. Vladao od 1389. kao veliki knez Moskve i Vladimira, proširio Moskovsko kneštvo (1408).
Vasilij II. Vasiljevič Slijepi, veliki knez moskovski (?, 1415 – Moskva, 27. III. 1462). Sin Vasilija I. Vladao od 1425. kao veliki knez Moskve i Vladimira. Za vlast ratovao sa stricem Jurjem Galickim i njegovim sinovima. God. 1446. Moskvu… Nastavi čitati →
Vasilij III. Ivanovič, veliki knez moskovski (?, 1479 – Moskva, 3. XII. 1533). Sin velikomoskovskog kneza Ivana III. Vladao od 1505. Jačao sred. vlast s osloncem na činovnički aparat. Okončao proces stvaranja jedinstvene rus. države. Osvojio Pskov, Smolensk i Rjazansko kneštvo.
Vasilij Ivanovič Šujski, ruski car (Njižni Novgorod, 1552 – Gostynin, kraj Varšave, 22. IX. 1612). Odvjetak aristokratske obitelji, podrijetlom od kneza Rjurika. Isprva protivnik → Borisa Godunova, 4 godine proveo u progonstvu. Nakon ubojstva Dmitrija I. Samozvanca… Nastavi čitati →
Vasvár, grad u sjeverozap. Mađarskoj; 4589 st. U njemu je 10. VIII. 1664. sklopljen Vašvarski mir između Austrije i Turske, kojim je završen protutur. rat započet 1663. Odredbe mira nisu bile povoljne za Austriju (os. za Hrvatsku i Ugarsku),… Nastavi čitati →
vazal (kelt.), isprva podanik franačkoga vladara, poslije i drugih eur. gospodara. Za vjernost je od kralja dobivao u posjed leno. pren Podanik, slugan.
Vegecije Renat, Flavije (lat. Flavius Vegetius Renatus), rim. pisac. Djelovao o. 400. Rim. patricij. Dužnosnik u rim. upravi; u praktičnom životu imao vrlo malo voj. iskustva. Autor djela O vojnoj vještini i O liječenju mazgi, jedino sačuvano djelo iz područja veterine.
Veji (lat. Veii), etrurski grad s od Rima. Suparnik Rima, razorio ga je M. Furije Kamilo ←396. Otada je rim. municipij. Sačuvani su etrurski ostaci grad. bedema, mostova, kuća, grobnica (Campana, Formello), keramičke skulpture (Apolon Vejski), te rim. mozaika, fontana i kupališta.
Vekarić, Nenad, hrvatski povjesničar (Split, 26. XII. 1955 – Zagreb, 20. VII. 2018). Doktorirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; od 1984. radio u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (od 1987. ravnatelj). Od 2000. bio je… Nastavi čitati →
Velbužd, stari naziv za grad Kjustendil u Bugarskoj.
Veliki Tabor, monumentalna utvrda (burg) i dvorac pokraj Desinića, u Hrvatskome zagorju. U vrelima se spominje i kao Vingrad i Vrbovec. U drugoj polovici XV. st. bio je u kraljevskom posjedu; 1502. herceg Ivaniš Korvin darovao ga je… Nastavi čitati →
veliki vezir, glavni sultanov savjetnik u osmanskoj državi, katkad je vodio i sve bitne državne poslove. Neki su veziri potjecali iz hrvatskih krajeva te je hrvatski bio jedan od diplomatskih jezika u Porti. Nakon 1835. veliki vezir postaje predsjednik vlade.
Veliko Tŭrnovo (do 1965. Trnovo ili Tirnovo), grad u sjev. Bugarskoj, na r. Jantri; o. 75 000 st. Trg., industr. i kult. središte. Prehr., drvna (namještaj) i tekst. ind., proizvodnja i prerada kože. Turizam. Sjedište pravosl. mitropolije. Crkva sv. Petra… Nastavi čitati →
Veljačka revolucija → Februarska revolucija
Veljački patent, zakon koji je donio 28. II. 1861. car Franjo Josip kao dopunu → Listopadskoj diplomi iz 1860. Zakon je značio vraćanje na apsolutizam s pravom vladara na zakonodavnu sankciju i raspuštanje zakonodavnih tijela. Sužavanje prava Carevinskoga… Nastavi čitati →
