POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI

Digesta

Digesta (latinski: digerere srediti, urediti), prikazi rimskog civilnog i honorarnog prava obrađeni na enciklopedijski način. Pod tim imenom pisali su rimski pravnici svoja djela (Alfenus Varus, Celsus, Iulianus, Marcellus itd.). Također, najvažniji dio Justinijanove kodifikacije, stvoren od odlomaka iz mnogobrojnih… Nastavi čitati

dijadosi

dijadosi (grčki: nasljednici), nasljednici Aleksandra Velikog, pretežito njegovi vojni zapovjednici (Ptolemej, Seleuk, Lizimah i dr.), koji su u međusobnim ratovima podijelili njegovu prostranu državu. Do rimskih osvajanja održale su se tri države dijadoha (Makedonija, Egipat i Sirija).

dijak

dijak (novogrčki: sluga, pomoćnik, učenik vjerske škole), u srednjem i ranom novom vijeku naziv za klerika koji je na dvorovima vladara i velikaša obnašao službu dvorskog pisara (zvanog i gramatik i logofet) ili tome pisaru podređenog službenika. U srednjovjekovnim… Nastavi čitati

dijeceza

dijeceza (grčki: uprava), upravna jedinica u Rimskome Carstvu. U doba cara Dioklecijana država je podijeljena na 12 dijeceza unutar kojih se nalazilo ukupno 101 provincija. Od cara Konstantina Velikog naziv se počinje koristiti i za crkveno-upravna područja, poglavito kad su… Nastavi čitati

dikasterij

dikasterij (grčki: sudište odnosno prostor određen za sudovanje u drevnoj Grčkoj), naziv za narodni sud, u kojem su suci (dikasti, odnosno heliasti) određivani kockom. U srednjem vijeku, neodređeni naziv za visoke sudove i nadleštva; visoka državna vlast, vlada. Hrvatski… Nastavi čitati

diktator

diktator (latinski: dictator, od dictare nalagati) 1. U antičkom Rimu, magistrat s izvanrednim ovlastima, birao ga je Senat u trenucima veće opasnosti, na kraće vrijeme (6 mjeseci). Obično je diktator biran između jednoga od dvojice konzula, koji je tada imao… Nastavi čitati

Dimini

Dimini, arheološko nalazište kraj Volosa u Tesaliji, Grčka. Pretpovijesna gradina s ostacima bedema. Brojni nalazi bojene keramike i kamenih odnosno mramornih shematiziranih ženskih figurica. Prema lokalitetu Dimini nazvana je šire rasprostranjena kultura, najrazvijenija u doba eneolitika. Pojedine njezine sastavnice… Nastavi čitati

Dimitrijević, Stojan

Dimitrijević, Stojan, hrvatski arheolog (Horgoš-Kamaraš, Vojvodina, 11. VIII. 1928 – Zagreb, 13. XII. 1981). U Zagrebu završio 1952. Filozofski fakultet, na kojem je predavao prapovijesnu arheologiju. Voditelj brojnih istraživanja (Vučedol, Otok i Sopot kraj… Nastavi čitati

dimnica

dimnica (latinski: fumagium, fumarium, focagium), naziv za daće koje su se prikupljale od ognjišta (tj. “dima”), poslije i od kuće, jednog ili više kmetskih selišta; raširena od ranoga srednjeg vijeka diljem Europe. U hrvatskim vrelima susreće se i pod… Nastavi čitati

dinar

dinar (latinski), naziv novčane jedinice u bivšoj Jugoslaviji i više arapskih zemalja (Alžir, Bahrein, Irak, Jemen, Jordan, Kuvajt, Libija, Tunis). U Hrvatskoj postojao kao hrvatski dinar od 1991. do 1994, kada ga zamjenjuje kuna. Riječ dinar dolazi od denarius,… Nastavi čitati

dinast

dinast (grčki: vladar), vladar; starješina vladajuće dinastije. Naziv za pripadnike nekih oligarhija koje su vladale u antičkim državama (Atena, Korint, Teba). U primjeru Latina, Ilira, Parta i Tračana naslov vladara manje države. U srednjovjekovno doba naziv za feudalce koji su… Nastavi čitati

dinastija

dinastija (grčki: vlast, moć, sila), vladajuća obitelj; redoslijed vladara iste obiteljske loze.

Dinjičići

Dinjičići, bosanska velikaška obitelj. Glavni posjedi nalazili su se u Podrinju (od 1366). Rodonačelnikom obitelji smatra se župan Dinica. Najistaknutiji član je župan Dragiša, sudionik ubojstva velikaša Pavla Radinovića (1415). Nakon izumiranja velikaša Zlatonosovića, Dinjičići postižu naslov… Nastavi čitati

Diodor Sicilski

Diodor Sicilski, grčki povjesničar. Rođen u Agiriju na Siciliji. Živio u Rimu u I. stoljeće pr. Kr. Radi povijesnih istraživanja putovao Egiptom. Glavno djelo Knjižnica; od 40 knjiga cjelovito je sačuvano 15 (I–V, XI–XX). Obrađuje opću povijest od… Nastavi čitati

Diodot

Diodot, grčki povjesničar. Živio u IV. stoljeću pr. Kr. Objavio Dnevnik Aleksandra Velikog, kojim su se poslije služili poznati pisci (→ Diodor Sicilski, → Plutarh i dr.).

Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije

Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije (latinski: Gaius Aurelius Valerius Diocletianus, nadimak Jovius), rimski car (vjerojatno Salona/Solin, 22. XII. 245 – Split, 3. XII. 316). Od obična vojnika postao konzul (283). Nakon smrti cara Numerijana vojska ga proglašava carem (284). Godine 285.… Nastavi čitati

Diomed

Diomed (grčki: Diomédēs), grčki mitski junak. Prema legendi, sin boga Aresa i kralj u Traciji. Svojim bijesnim konjima bacao je za hranu strance koje bi oluja donijela u njegovu zemlju. Svladao ga je Heraklo i bacio pred iste konje da ga požderu.

Dion

Dion, sirakuški državnik (Sirakuza, oko 409. pr. Kr. – Sirakuza, 354. pr. Kr.). Šurjak → Dionizija Starijeg. Platonov učenik tijekom njegova boravka na Siciliji (388. pr. Kr.). Nakon smrti Dionizija Starijeg podržavao njegova nećaka Hiparina protiv Dionizija… Nastavi čitati

Dion, Kasije Kokcejan

Dion, Kasije Kokcejan (latinski: Cassius Dio Cocceianus), rimski povjesničar grčkog podrijetla (Nikeja, između 155. i 164 – Nikeja, poslije 229). Sin rimskog senatora i prokonzula Dalmacije i Kilikije Kasija Aproniana. Pretor (193) i konzul (223. i 229). Kao… Nastavi čitati

Dionizije (Dinis, Diniz, D. Poljodjelac)

Dionizije (Dinis, Diniz, D. Poljodjelac), portugalski kralj (Lisabon, 9. X. 1261 – Santarém, 7. I. 1325). Sin i nasljednik (od 1279) Alfonsa III. Djelovao na unapređivanju gospodarstva u zemlji; poticao trgovinu (trgovački ugovor s Engleskom… Nastavi čitati