POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Dionizije iz Halikarnasa, grčki povjesničar i retor (oko 60. pr. Kr. – vjerojatno Rim, poslije 7). Njegovo djelo Rimska stara povijest u 20 knjiga (sačuvano je prvih 10) sadrži povijest Rima od osnivanja grada do I. punskog rata. Djelo… Nastavi čitati →
Dionizije Stariji, sirakuški tiranin (Sirakuza, oko 430. pr. Kr. – ?, 367. pr. Kr.). Zavladao nakon svrgavanja demokratskog prvaka Diokla i smrti svojeg punca i vođe oligarha Hermokrata (406. pr. Kr.). Ratovao protiv Kartage (406. pr. Kr. – 392.… Nastavi čitati →
Dipilon (grčki: Dvostruka vrata), jedna od gradskih vrata u antičkoj Ateni. Uz Dipilon se nalazilo staro atensko groblje (X. stoljeće pr. Kr. – VIII. stoljeće pr. Kr.), gdje su nađene brojne oslikane keramičke posude (geometrijski motivi, likovi ljudi i životinja… Nastavi čitati →
diplomatika (francuski), pomoćna povijesna znanost koja proučava isprave (diplome) i srodne vrste dokumenata s pravnog i povijesnog motrišta, istražujući njihovu autentičnost i utvrđujući njihovu uporabnu vrijednost kao povijesnog vrela. Iako počeci diplomatike zadiru još u antičko i ranosrednjovjekovno doba (u… Nastavi čitati →
Direktorij (francuski: Directoire), naziv za najviše tijelo državne vlasti u Francuskoj ustanovljeno ustavom od 5. fructidora godine III. (22. VIII. 1795); ujedno i naziv za razdoblje njegova djelovanja (27. X. 1795 – 9. XI.… Nastavi čitati →
dirhem ili dirham (arapski), srednjovjekovni arapski srebreni novac, težine 2,97 g. Kao računsku jedinicu dirhem su uveli već prvi kalifi. U Turskoj je dirhem bio mjerna jedinica za težinu (3,2 g), a od 1882. godine 1 dirhem = 1 g.… Nastavi čitati →
diribitorij (latinski), zgrada sagrađena u Augustovo doba na Martovu polju u Rimu, u kojoj su službenici (diribitores) prebrojavali glasove na izbornim skupštinama. Poslije su se tu dijelile plaće vojnicima i darovi puku.
Disraeli, Benjamin, engleski državnik (London, 21. XII. 1804 – London, 19. IV. 1881). Član parlamenta od 1837. Ministar financija (1852, 1858–59, 1867). Djelovao na preustroju torijevske stranke, koja se od kraja 1850-ih godina počinje nazivati… Nastavi čitati →
divan (arapski i perzijski: diwan: knjiga, vijeće) 1. U istočnim zemljama carsko vijeće, državni savjet; sijelo, razgovor. 2. Carski dvor, carsko prijestolje, dvor visokih državnih dostojanstvenika. 3. Vrsta počivaljke obično s naslonom i valjkastim jastucima sa strane.… Nastavi čitati →
Diversis, Filip de (De Diversis de Quartigianis, Philippus), dubrovački humanist i pedagog (druga polovica XIV. stoljeća – nakon 1452). Rektor gramatičke škole u Dubrovniku (1434–44). Opisao život Dubrovnika svojega vremena, njegove zgrade, običaje, zanimanja stanovništva i na taj način dao… Nastavi čitati →
Divlji zapad (engleski: Wild West), naziv za zapadne krajeve SAD-a istočno od Mississippija nakon 1848, prije uspostavljanja državne vlasti i pravnog poretka; pred navalom useljenika iz Europe i Azije, vlasti SAD-a ih usmjeravaju prema zapadnim krajevima u kojima živi… Nastavi čitati →
Divnić (Difnico), šibenska plemićka obitelj. Skradinskoga podrijetla; prvi spomen u Šibeniku 1374. Dala niz crkvenih dostojanstvenika (ninski biskupi Juraj, oko 1440–1530. i Jakov, 1530–56; biskup Nina i Feltra Šimun, 1613–62; šibenski biskup Nikola, 1715–83;… Nastavi čitati →
divus (latinski; grčki: nebeski, božanski), atribut rimskih careva kojim se carevoj osobi, po uzoru na vladare s Istoka, pridaje božansko obilježje. Redovito su ga dobivali nakon smrti kao oznaku pretvorbe u boga (apoteoza). U kršćanstvu atribut i za svece.
Dixie, popularni naziv za južne države SAD-a, posebno one koje su za Američkoga građanskog rata pripadale Konfederaciji (1860–65). Podrijetlo naziva nije razjašnjeno; najvjerojatnije od natpisa dix (francuski: deset) na poleđini novčanice koja je prije Američkoga građanskog rata puštena u… Nastavi čitati →
dizdar (turski prema perzijskom: dizdar čuvar bedema), u Osmanskom Carstvu, zapovjednik utvrde, upravitelj grada (najčešće s naslovom age). Služba dizdara obično je bila nasljedna. Od riječi dizdar izvedena su i brojna prezimena i danas raširena u hrvatskim krajevima koja su… Nastavi čitati →
Djakovska gradišta, utvrđena gradišta kraj naselja Djakovo blizu Moskve; obuhvaćaju razdoblje od 500. pr. Kr. do 500. Nosioci istoimene kulture (djakovska kultura) su ugro-finska plemena poljodjelaca, stočara, ribara i lovaca na rijekama Volgi i Oki. Nalazi keramike iz više razvojnih etapa.
Djemdet-Nasr, arheološki lokalitet jugoistočno od Bagdada, Irak. Ostaci velike građevine od nepaljene opeke; nalazi obojene keramike, figuralne plastike, glinenih pločica ispisanih klinovim pismom arhajskog tipa. Prema lokalitetu Djemdet-Nasr naziva se jedan od razvojnih stupnjeva mezopotamijske kulture (oko 2900 –2600.… Nastavi čitati →
Djoser (Zoser), drugi vladar Treće egipatske dinastije. Vladao od oko 2635. do 2615. pr. Kr. u prijestolnici u Memfisu. U doba njegove vladavine postignut je, zahvaljujući inovatorskim sposobnostima ministra Imhotepa, važan kulturni, umjetnički i tehnički razvoj Egipta. Dao je… Nastavi čitati →
Długosz, Jan (Johannes Longinus), poljski povjesničar (Brzeźnica, 1. XII. 1415 – Krakov, 19. V. 1480). Tajnik kardinala Zbigniewa Oleśnickoga; krakovski kanonik (1436). Poticao protuprusku politiku kralja Kazimira IV. Sudjelovao u više diplomatskih izaslanstava. Najpoznatije mu je djelo… Nastavi čitati →
Dobor, srednjovjekovni utvrđeni grad na lijevoj obali Bosne, nedaleko od Modriče, BiH. Podigao ga je 1387. hrvatsko-slavonski ban Ivaniš Horvat. Poprište bitaka (1394, 1397. i 1408) između bosanskih vladara i hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda. Koncem XV. i početkom XVI.… Nastavi čitati →
