POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
draconarius (latinski draco: zmaj; zmija), u kasnijem rimskom carskom razdoblju, naziv za vojnika koji je nosio oznaku kohorte u obliku zmije. Sličnog su podrijetla i nazivi dragun i dragoner.
Dračevica, srednjovjekovna župa na području Travunije. Spomen od XII. stoljeća. Isprva u posjedu Balšića; 1378. zauzima je bosanski vladar Tvrtko I. i na njezinu području gradi Sv. Stefan (današnji Herceg Novi). Poslije pripada velikaškom rodu Kosača. Turci je osvajaju oko 1480.
Draganići, hrvatsko plemićko bratstvo. Od srednjeg vijeka podložnici grada Podgorja, plemićke općine na području današnjeg naselja Draganići između Jastrebarskog i Karlovca. Plemićka općina Draganići ukinuta je 1848; na istom prostoru i danas se spominju mnogobrojna ista prezimena.
Dragišić, velikaška obitelj s posjedima u → Dolnjim krajima, odvjetak bosanskoga roda Hrvatinića. Nakon smrti moćnoga velikaša Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Dragišići i Vojsalići preuzeli su upravu nad većinom posjeda u Donjim krajima. Među malobrojnim imenom poznatim pripadnicima obitelji… Nastavi čitati →
Drago, kotorska plemićka obitelj. Spomen od XIII. stoljeća. Obnašali vodeće službe u kotorskoj komuni. Dali kotorske biskupe Nikolu (oko 1395), Marina (1688–1708) i Vincenta (1743–44). Odvjetci obitelji su i latinistički pjesnik Kamilo (XVI. st.) te pravnik i pisac Vicko (1770–1836).
Dragutin, Stefan, srpski kralj (? – 1316). Sin Uroša I. i Jelene. Oženjen kćeri kasnijega ugarskoga kralja Stjepana V., nosio naslov “mladi kralj”. Uz pomoć ugarske vojske svrgnuo oca i samostalno zavladao (1276–82). Protivnik Bizanta, oslanjao se na… Nastavi čitati →
Draguviti ili Draguvići, slavensko pleme koje se naselilo u dolini rijeke Bistrice u sjevernoj Grčkoj. Sudjelovali u napadu na Solun (VII. stoljeće).
drahma, grčka valutna jedinica (od 1843), dijeli se na 100 lepta. Ujedno i jedinica za težinu: 10 obola po 10 g. Naziv drahma potječe od starogrčkog imena za pregršt novca, isprva u obliku metalnih ražnjića (obolâ). Kao starogrčki srebreni… Nastavi čitati →
Drakon (Drakont), atenski zakonodavac s kraja VII. st. pr. Kr. Prema mišljenju nekih povjesničara njegovo je postojanje sporno. Pretpostavlja se da je oko 621. pr. Kr. kodificirao dotad nepisane i od aristokracije samovoljno tumačene zakone. Prema legendi, njegovi su… Nastavi čitati →
dram (grčki), zastarjela mjerna jedinica mase, različite vrijednosti u raznim razdobljima i zemljama. U XIX. stoljeću (u Austro-Ugarskoj, Turskoj) vrijednost drama kretala se oko 3,2 – 3,5 g., a engleski i američki dram oko 1,772 g (1/16 unce).
Drašković, hrvatska velikaška obitelj. Potječu od plemićkih rodova Mogorovića ili Kršelaca. U XV. stoljeću spominju se u Lici; pod turskim prodorima u prvoj polovini XVI. stoljeća preseljavaju u Pokuplje. Naslov baruna stječu 1569, a grofova 1631. Prema posjedu Trakošćanu… Nastavi čitati →
Drašković, Ivan II., hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (?, oko 1550 – Požun, danas Bratislava, 11. III. 1613). Sin baruna Gašpara, nećak bana Jurja II. Istaknuti sudionik borbi protiv Turaka (bitka kraj Siska 1593, oslobođenje Petrinje 1595, rat 1593–1606). Hrvatski… Nastavi čitati →
Drašković, Ivan III., hrvatski ban i ugarski palatin (?, 1603 – Óvár, VIII. 1648). Križevački kapetan; istaknuti sudionik borbi protiv Turaka. Godine 1631. dobiva naslov grofa. Hrvatski ban i vrhovni zapovjednik Karlovačke granice od 1640. Zbog njegova otpora… Nastavi čitati →
Drašković, Janko, hrvatski političar i preporoditelj (Zagreb, 20. X. 1770 – Radkersburg/Radgona, Štajerska, 14. I. 1856). Vojnu karijeru (1787–92) morao prekinuti zbog bolesti. U politički život stupa u vrijeme obnove ustavnosti 1825. Godine 1832. objavljuje svoje glavno… Nastavi čitati →
Drašković, Juraj II., hrvatski ban, teolog, kardinal i zagrebački biskup (Biline, kraj Knina, 5. II. 1525 – Beč, 31. I. 1587). Brat baruna Gašpara. Kao tajnik cara Ferdinanda I. sudjelovao na saboru u Augsburgu (1555).… Nastavi čitati →
Dražojević, Žarko, hrvatski protuturski ratnik (oko 1438 – kraj Klisa, 15. I. 1508). Veliki vojvoda i knez poljički. Od 1494. u službi hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina. Istaknuti sudionik protuturskih borbi u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini; nositelj mletačkoga… Nastavi čitati →
Drežnik, naselje 24 km jugoistočno od Slunja; 830 stanovnika. Arheološki nalazi iz kasnoga brončanog doba (lokalitet Gajina pećina). Spomen od XIII. stoljeću. U srednjem vijeku sjedište župe; utvrđeni grad s obrambenim kulama; u posjedu velikaša Gisingovaca, Babonića, Šubića, Nelipčića… Nastavi čitati →
Drid, srednjovjekovni grad i brdo kraj Trogira. Tragovi naselja od pretpovijesti. U srednjem vijeku posjed hrvatskih vladara. Godine 1226. pripada trogirskoj općini i biskupu; u XIII. i XIV. stoljeću sporovi između Trogira i Splita zbog Drida. Koncem XV. stoljeća… Nastavi čitati →
Drijeva, srednjovjekovno trgovačko središte na desnoj obali Neretve, kraj današnje Gabele. U srednjem vijeku jedno od vodećih stjecišta trgovaca na istočnoj obali Jadrana (sol, kovine, proizvodi iz zaleđa). Najveći uspon dostiže u XIV. i u prvoj polovici XV.… Nastavi čitati →
Drivenik, naselje u Vinodolskoj općini. Jedno od najstarijih vinodolskih mjesta. Od 1225. u posjedu krčkih knezova Frankapana. U Vinodolskom zakoniku (1288) spomenut kao jedan od devet kaštela vinodolskoga kneštva. Srednjovjekovna utvrda sagrađena je na glavici brežuljka; s vremenom pregrađivana… Nastavi čitati →
