Poniatowski, Józef Antoni, poljski general i francuski maršal (Beč, 7. V. 1763 – kraj Leipziga, 19. X. 1813). U poljskom ustanku 1794. istaknuo se u obrani Varšave. Nakon pruskoga poraza 1806. organizirao vojsku Varšavskoga Vojvodstva. U ratu… Nastavi čitati →
poručnik, u većini vojski drugi časnički čin u kopnenoj vojsci i zrakoplovstvu za dužnosti zapovjednika voda i početne dužnosti u časničkoj karijeri. U Hrv. kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu prvi časnički čin. U Hrv. ratnoj mornarici prvi, drugi i… Nastavi čitati →
postroj 1. U vojsci označava dio oružanih snaga, borbene formacije ili postrojbe u određenom poretku ili rasporedu. P. se razlikuje s obzirom na stupanj borbene spremnosti u miru (prvi p. ili stalne snage, drugi p. ili snage spremne za mobilizaciju),… Nastavi čitati →
Potiorek, Oskar von, austroug. general (Bleiburg, 20. XI. 1853 – Klagenfurt, 17. XII. 1933). Pomoćnik Gl. stožera, inspektor austroug. vojske u BiH, te zemaljski poglavar BiH (1913–14). U I. svj. ratu zapovijedao austroug. V. i… Nastavi čitati →
potpukovnik, u većini vojski časnički čin za starješine na dužnostima zapovjednika bojne i načelnika stožera i njima ravnih postrojba. Viši od majora (u HV-u bojnika), a niži od pukovnika (u HV-u brigadira). Odgovara mu čin pukovnika u HV-u.
praćka, staro bacačko hladno oružje. Na savinuti konop na čijoj se sredini nalazilo kožno proširenje stavljao se kamen ili metalna kugla. Bacač bi nekoliko puta zamahnuo praćkom i zatim je izbacio prema cilju. U Europi se rabila do XVII.… Nastavi čitati →
prepad, u vojništvu, vrsta aktivnog djelovanja u kojem određene snage kratkotrajno i brzo nanose udar protivniku radi njegova uništenja, razbijanja, zauzimanja pojedinih objekata, ali i radi zbunjivanja ili prikupljanja informacija. Načelno prethodi napadu.
prethodnica, u vojništvu, element marševskog osiguranja većih postrojba u nastupnom maršu. Ide ispred čela gl. kolone radi osiguranje neometanoga kretanja.
preventivni rat, rat koji jedna ili više država počinje protiv druge, kako ona ne bi prva napala. Zabranjen Poveljom UN-a.
primirje, sporazum o obustavljanju oružanih borbi i operacija, ali se ne prekidaju svi sadržaji neprijateljstava između zaraćenih snaga.
projektil (lat. preko franc. i njem.), svako tijelo koje je nekom silom izbačeno u prostor. Najčešće se misli na elemente oružja, odn. voj. oruđa (strijela, koplje, metak, granata, raketa); balistički p. dalekometna raketa na vlastiti pogon.
protuofenziva, u vojništvu, napad strategijskih razmjera radi razbijanja ili uništenja gl. snaga protivnika na cijelom, ili na dijelu ratišta.
protuoklopna obrana, u vojništvu, sveukupno djelovanje oružanih snaga čija je svrha uništavanje protivničkog oklopništva, usporavanje njegova djelovanja i slabljenje udarne i vatrene moći.
protuzračna obrana, u vojništvu, sveukupno djelovanje oružanih snaga usmjereno na motrenje i nadzor zračnog prostora, borbu s protivničkim letjelicama i zaštitu od djelovanja iz zračnog prostora i svemira. Najvažniji je element protuzračna borba kao djelovanje po ciljevima u zračnom… Nastavi čitati →
pukovnija, veća voj. postrojba određenog roda. Sastoji se od 2–3 bojne i postrojba za potporu, borbeno, logističko i inženjerijsko osiguranje, zapovijedanje i vezu. U HV-u p. su bile načelno domobranske pukovnije, protuzračne postrojbe i jedna pukovnija veze.
pukovnik, voj. čin, u HV-u između bojnika i brigadira. U većini ostalih vojski svijeta najveći viši časnički čin starješina na dužnosti zapovjednika pukovnije i brigade i njima odgovarajućih zapovjednih i upravnih dužnosti. U HV-u odgovara činu brigadira.
Pustinjska oluja (engleski: Desert Storm), naziv vojne akcije združenih savezničkih snaga 1991. protiv Iraka, a za oslobađanje Kuvajta. → Zaljevski rat
puška, ručno vatreno oružje duge cijevi; ovisno o namjeni, puške se dijele na vojničke (poluautomatske, automatske, snajperske), športske (velikokalibarske, malokalibarske, zračne i dr.) i lovačke. Kao streljivo rabe se raznovrsni meci (naboji) različitih kalibara, a u lovačkim sačmaricama razne vrste sačme.
Raeder, Erich, njemački admiral (Wandsbek/Hamburg, 24. IV. 1876 – Kiel, 6. XI. 1960). Zapovjednik ratne mornarice od 1928. do 1943, glavni strateg pomorskog uzdizanja Njemačke i agresivnoga mornaričkog rata. Smijenjen 1943. zbog protivljenja da protupodmornički… Nastavi čitati →
