Ludovik II. Jagelović
Vladislav I. Jagelović
Jagelovići (poljski: Jagiellonowie; litavski: Jogailaičiai), dinastija poljsko-litavskog podrijetla, njezin je utemeljitelj → Vladislav II. Jagelo. Poljski ogranak izumro je smrću → Sigismunda II. Augusta (1572). Iz dinastije potječu tri hrvatsko-ugarska kralja: → Vladislav I. Varnenčik (1424–44), poljski kralj (kao Vladislav III. Varnenčik, od 1434) i hrvatsko-ugarski vladar (od 1440), vodio je prijestolne borbe (1440–42) protiv → Ladislava V. Postuma, sina → Albrechta II.; poginuo u bitki protiv Turaka kraj Varne (1444). Njegov nećak
→ Vladislav II. (1456–1516), sin poljskoga vladara → Kazimira IV. i Elizabete Habsburške, izabran je za češkoga kralja 1471. Matiji Korvinu morao je odstupiti Šlesku i Moravsku (1478); nakon Korvinove smrti izabran je za hrvatsko-ugarskoga kralja (1490). Sukobljavao se s Habsburgovcima zbog njihovih presezanja na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Godine 1515. sklopio s njima ugovor o međusobnom nasljeđivanju, potvrđen zarukama svoje kćeri → Ane Jagelović i → Ferdinanda I. Habsburgovca, te svojega sina → Ludovika II. i Ferdinandove sestre Marije. Ludovik je naslijedio oca 1516.
→ Vladislav II. (1456–1516), sin poljskoga vladara → Kazimira IV. i Elizabete Habsburške, izabran je za češkoga kralja 1471. Matiji Korvinu morao je odstupiti Šlesku i Moravsku (1478); nakon Korvinove smrti izabran je za hrvatsko-ugarskoga kralja (1490). Sukobljavao se s Habsburgovcima zbog njihovih presezanja na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Godine 1515. sklopio s njima ugovor o međusobnom nasljeđivanju, potvrđen zarukama svoje kćeri → Ane Jagelović i → Ferdinanda I. Habsburgovca, te svojega sina → Ludovika II. i Ferdinandove sestre Marije. Ludovik je naslijedio oca 1516.