Koloman, natpis s imenom kralja Kolomana na kapitelima crkve sv. Marije u Zadru
Koloman, pečat
Koloman, prvi hrvatski kralj iz dinastije → Arpadovića (?, oko 1074 – Székesfehérvár/Stolni Biograd, 3. II. 1116). Sin → Geze I. Vladao Ugarskom 1095–1116. Pobijedio (1097) hrvatskoga kralja Petra na Gvozdu. Prema ranijem mišljenju historiografije, 1102. sklopio s predstavnicima 12 hrvatskih plemena ugovor (→ Pacta conventa); iste godine okrunio se u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije. Godine 1107. poduzeo vojni pohod na dalmatinske gradove, koji su, nakon što su im zajamčene široke povlastice i autonomija
(→ Trogirska diploma), priznali Kolomanovu vlast. Iste je godine na saboru kraj Zadra Kolomanov maloljetni sin Stjepan proglašen hrvatsko-dalmatinskim kraljem. Koloman je bio u sukobu s bratom → Almošem, koji je ugrožavao nasljedstvo njegova sina Stjepana, pa je Koloman dao oslijepiti i internirati Almoša i njegova sina → Belu II. Potkraj Kolomanova vladanja Mlečani su (1115–16) zauzeli Zadar, Trogir i Split, dalmatinske otoke te hrvatske gradove Šibenik i Biograd.
(→ Trogirska diploma), priznali Kolomanovu vlast. Iste je godine na saboru kraj Zadra Kolomanov maloljetni sin Stjepan proglašen hrvatsko-dalmatinskim kraljem. Koloman je bio u sukobu s bratom → Almošem, koji je ugrožavao nasljedstvo njegova sina Stjepana, pa je Koloman dao oslijepiti i internirati Almoša i njegova sina → Belu II. Potkraj Kolomanova vladanja Mlečani su (1115–16) zauzeli Zadar, Trogir i Split, dalmatinske otoke te hrvatske gradove Šibenik i Biograd.