fašizam (talijanski: fascismo, od fascio snop pruća sa sjekirom, liktorski znak, simbol državne vlasti u antičkom Rimu), nacionalistički, rasistički i totalitarni pokret i ideologija; nastao u Italiji 23. III. 1919. u Milanu osnivanjem prvoga Fascio di combatimento, paravojne skupine sastavljene od veterana I. svjetskog rata i deklasiranih elemenata. Izrazito antikomunistički i antidemokratski, fašizam je nastao kao populistički pokret utemeljen na fanatičnoj odanosti nacionalnoj državi, stranci i vođi; zbirni naziv za sve oblike takvih pokreta i ideologija: nacizam u Njemačkoj, falangizam (frankizam) u Španjolskoj, ustaštvo u NDH. U Italiji, u teškim socijalnim i ekonomskim prilikama uz nestabilne institucije demokratske vlasti, fašizam je, vođen B. Mussolinijem, odgovor reakcionarnih krugova na štrajkove, ljevičarske i demokratske pokrete, što je kulminiralo ubojstvom socijalističkoga vođe G. Matteotija. Tada je Mussolini prigrabio diktatorsku vlast. U sličnoj situaciji socijalnoga rasula odvija se i uspon njemačkoga → nacizma na čelu s A. Hitlerom. Slični antidemokratski prevrati toga doba odvijaju se i u Španjolskoj (Franco), Portugalu (Salazar), Grčkoj (Metaxas), Mađarskoj (Horthy) i dr. U tadašnjim jugoslavenskim zemljama dolazak na vlast fašista ponajprije je vezan uz talijansku i njemačku vojnu silu (Pavelić i ustaše u Hrvatskoj, D. Mihailović i četnici u Srbiji, Bela garda u Sloveniji i dr.). Izazvavši II. svjetski rat, fašizam se iskazao povijesno besprimjernim zločinima, svjesno organiziranima i vođenima radi istrebljenja čitavih naroda i rasa. → antisemitizam