Carl Friedrich Gauss
Gauss, Carl Friedrich, njemački matematičar, astronom i fizičar (Braunschweig, 30. IV. 1777 – Göttingen, 23. II. 1855). Jedan od najvećih matematičara svih vremena. Nazvan princeps mathematicorum. Profesor i upravitelj zvjezdarnice u Göttingenu (od 1807). Općenito riješio problem konstrukcije pravilnih mnogokuta nakon što je kao 19-godišnjak konstruirao pravilni sedamnaesterokut. Prvi potpuno dokazao → osnovni teorem algebre (1799). Svojim djelom Aritmetička istraživanja (1801) udario temelje modernoj teoriji brojeva. Zaslužan je za prihvaćanje imaginarnih i kompleksnih brojeva (Gaussova brojevna ravnina). U svojem djelu Teorija gibanja nebeskih tijela (1809) dao novu osnovu teorijskoj astronomiji te razradio teoriju pogrešaka mjerenja i dao metodu najmanjih kvadrata. Njegovo istraživanje zakrivljenih ploha označava novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije (1828). Prije Lobačevskog i Bolyaia znao je za mogućnost postojanja → neeuklidske geometrije. Izračunao putanje prvih otkrivenih asteroida (planetoida) Ceresa (1801) i Palade (1802). Za potrebe astronomije izradio matematičke tablice. Našao formulu (1802) za računanje datuma Uskrsa (to je algoritam u 11 koraka). Dao je metodu rješavanja sustava linearnih jednadžbi (Gaussova metoda eliminacije, 1849). Mjerio meridijanske stupnjeve i poboljšao dotadašnje metode u geodeziji. Objavio radove o kartografskoj projekciji (Gauss-Krügerova projekcija). S W. E. Weberom istraživao zemaljski magnetizam. Postavio (1832) takozvani apsolutni sustav jedinica (→ Gaussov sustav mjernih jedinica). Konstruirao elektromagnetski telegraf (1833) koji se tehnički dalje nije razvijao. Pridonio teoriji potencijala, optici, mehanici. Po njemu je dobio ime šahovski problem od osam dama koje se međusobno ne napadaju. Od 92 moguća rješenja Gauss je našao 72.