Gaffky, Georg Theodor August, njem. liječnik, bakteriolog (Hannover, 17. II. 1850 – Hannover, 23. IX. 1918). Bavio se tuberkulozom i tifusom. Predložio brojenje bacila tuberkuloze u ispljuvku kao prognostički pokazatelj. Izolirao čistu kulturu uzročnika tifusa.
Gaffurius (Gaffurio, Gafori), Franchinus (Franchino), talijanski glazbeni teoretičar (Lodi, 14. I. 1451 – Milano, 24. VI. 1522). Boravio u Mantovi, Veroni, Napulju i Bergamu, od 1480. u Lodiju vodio Scholu cantorum, od 1484. kapelnik milanske… Nastavi čitati →
Gafsa ili Qafşah, grad i upravno sjedište istoimenoga vilajeta (8990 km2, 339 800 st.) u središnjem Tunisu, u oazi sjeverno od jezera Djerid; 80 900 stanovnika. Tekstilna industrija, proizvodnja ćilima. Uzgoj voća, povrća, datulja.… Nastavi čitati →
Gafuri, Gabdulmažit Nurganijevič, baškirski i tatarski pisac (Jelem-Karanovo, 1. VIII. 1880 – Ufa, 28. X. 1934). Utemeljitelj baškirske književnosti. Pisao pjesme i pripovijesti, a autor je i autobiograf. romana. Poeziju mu odlikuju utjecaji nar. i… Nastavi čitati →
Gagarin, Grigorij Grigorjevič, ruski slikar, arhitekt, diplomat i general (Sankt Peterburg, 11. V. 1810 – Châtelleraut, 30. I. 1893). Privatno učio slikarstvo. Akvarelom slikao krajolike, portrete i žanr-scene (Kavkaski prizori). Freskama oslikao katedralu… Nastavi čitati →
Gagarin, Jurij Aleksejevič, sovjetski pilot i kozmonaut (Klušino, Smolenska oblast, 9. III. 1934 – kraj Kiržača, Vladimirovska oblast, 27. III. 1968). Završio Vojnu zrakoplovnu akademiju u Orenburgu, pukovnik zrakoplovstva, pilot i instruktor; prvi čovjek koji… Nastavi čitati →
Gagarino, selo na Donu, nedaleko od Lipecka, Rusija. Arheol. lokalitet iz mlađeg paleolitika (nalazi oruđa i oružja, ženske figurice od kosti mamuta i dr.).
gagauski jezik, jezik iz jugozap. (oguske) skupine turkijskih jezika; njime govore Gagauzi, u Moldaviji (153 500) i Ukrajini (31 900) i malo drugdje. Piše se ćirilicom, od 1957.
Gagauzi, etnička zajednica iz skupine turskih naroda; oko 120 000 pripadnika. Većinom naseljeni u Moldaviji i Dobrudži. Pravoslavne su vjeroispovijesti, s vlastitim jezikom (→ gagauski) i književnošću. Poljodjelci i stočari.
Gagern, Friedrich von, austrijski književnik (dvorac Mokrice, 26. VI. 1882 – Geigenberg, St. Leonhard am Forst, 15. XI. 1947). Pisao kulturnopovijesne romane posvećene životu Indijanaca (Graničareva knjiga, 1929), povijesti Koruške i Kranjske… Nastavi čitati →
Gagern, Heinrich Wilhelm von, barun, njemački političar (Bayreuth, 20. VIII. 1799 – Darmstadt, 22. V. 1880). Pristaša umjerene liberalne oporbe u jugozapadnoj Njemačkoj. U vrijeme revolucije 1848/49. predsjednik (svibanj 1848) Frankfurtskoga parlamenta. Kao predsjednik vlade… Nastavi čitati →
Gaggini (Gagini, Gazini), porodica tal. graditelja i kipara podrijetlom iz Bissonea na Luganskom jezeru; djeluju od XV. do XIX. st. u zap. Italiji, Francuskoj i na Siciliji. Gl. predstavnici: Domenico (Bissone, 1420/25 – Palermo, 1492), Antonello (Palermo, 1478 – Palermo,… Nastavi čitati →
Gagliano, Marco da, talijanski skladatelj (Firenca, 1. V. 1582 – Firenca, 25. II. 1643). Od 1611. dvorski kapelnik u Firenci, jedan od utemeljitelja Accademia degli Elevati (1607), za dvor u Mantovi napisao (1607) operu Dafne… Nastavi čitati →
gagliarda (tal.), živahni ples u parovima, tal. i franc. (gaillarde) podrijetla, umjereno brza tempa, trodobna mjere, većinom trodijelnog oblika. Spominje se pretkraj XV. st., najstariji glazb. primjeri su iz 1539. (zbirka Six Gaillardes et six Pauanes), kad se uz… Nastavi čitati →
Gagnoa, grad i upr. sjedište regije Fromager u juž. dijelu Obale Bjelokosti, 110 km jz od Yamoussoukroa; 132 100 st. Trg. središte poljoprivr. okolice (riža, banane, jam). Tradic. obrada kovina naroda Bete. U blizini ležišta boksita. Sjedište kat. biskupije.
Gagra, luka i kupalište u zap. Abhaziji, na obali Crnoga mora, u podnožju Kavkaza, sz Gruzija; 65 tis. st. Od 1901. klimatsko lječilište. Želj. i cest. veza sa Sočijem i Suhumijem.
Gagro, Božidar, hrv. povjesničar umjetnosti (Hodbina, kraj Mostara, 25. XII. 1937). Diplomirao na Filoz. fak. u Zagrebu, gdje je poslije i predavao. Piše članke, eseje i studije, pretežito s područja moderne umjetnosti (Ivan Meštrović). Republički sekretar… Nastavi čitati →
Gahs, Aleksandar, hrv. etnolog i teolog (Požega, 10. VII 1891 – Zagreb, 1. XII 1962). Na KBF-u u Zagrebu predavao usporednu povijest religija. Os. se bavio kult. baštinom sibirskih naroda. Objavio mnogo studija o magiji, ezoterijskim… Nastavi čitati →
Gail (naš naziv Zilja), rijeka u juž. Austriji, u sav. zemlji Kärnten, duga 125 km. Desni pritok Drave; izvire u ist. Tirolu, na sjev. padinama Karnskih Alpa, teče prema I i kod Villacha se ulijeva u Dravu. Njena dolina (Gailtal),… Nastavi čitati →
Gaillac, grad u dep. Tarn, regija Midi-Pyrenées, juž. Francuska; 11 200 st. Leži na rijeci Tarn, 50 km si od Toulousea. Kovinska, kem. ind., proizvodnja namještaja. Trgovina vinom. Benediktinska opatija (osn. 960) s muzejom, crkve (XII. i XIV.… Nastavi čitati →
