galerija (tal.) 1. Dugačak prostor koji povezuje više prostorija ili dva trakta u dvorcima i palačama, a služio je za primanja i svečanosti (dvije galerije u Vatikanu izgradio Bramante u XVI. stoljeću). 2. Na pročelju građevine dug balkon, balustrada ili… Nastavi čitati →
Galerije, Gaj Valerije Maksimijan (lat. Gaius Galerius Valerius Maximianus Augustus), rim. car (kraj Serdike, današnje Sofije, o. 250 – Nikomedija, V. 311). God. 293. car Dioklecijan adoptira ga, imenuje članom tetrarhije (cezarom Istoka) i daje mu za ženu… Nastavi čitati →
galerije, umjetničke, zbirke slika; prostori, odn. zgrade, za izlaganje umj. djela. Od XVIII. st. naziv za veće zbirke slika i kipova. Galerijski postavi od XVII. do XIX. st. bili su pretrpani i neklasificirani. U XX. st. počinje se voditi… Nastavi čitati →
galerijska šuma, dugačak i uzak šumski pojas uz rijeke i jezera u suhim unutar. područjima kontinenata, os. u savanama.
galerta (njem.), prozirna, elastična koloidna masa. Nastaje zagrijavanjem i hlađenjem želatinastih tvari (tutkala, želatine, agara) s vodom.
Galeta, Ivan Ladislav, hrvatski autor eksperimentalnih filmova i videa (Vinkovci, 9. V. 1947 – Zagreb, 7. I. 2014). Slijedi strukturalistička iskustva istraživanja filmskog prostora i vremena, a sklon i ezoteričnoj tematici te se nerijetko referira na stare… Nastavi čitati →
galgenhumor (njem.), doslovno, humor pod vješalima; crni humor, gorka šala.
Gali, Galla, sami se nazivaju Oromota (ljudi), zajednica srodnih hamitskih plemena u juž. Etiopiji i sjev. Keniji; oko 8 mil. pripadnika. U sjevernih i sjeveroist. skupina zapažaju se jaki kršćanski (koptski) i islam. utjecaji. Prevladava poljodjelstvo plužnoga tipa.… Nastavi čitati →
Galiani, Fernando, tal. opat, diplomat i ekonomist (Chieti, 2. XII. 1728 – Napulj, 30. X. 1787). Objavio veći broj ekon. rasprava, a najvažnije mu je djelo O novcu, 1751, u pet knjiga. Od 1759.… Nastavi čitati →
galica (prema njem. Galitz galicijski), kristalni sulfat nekih kovina (bakra, željeza i cinka). Modra galica ili plavi kamen je bakreni sulfat. Upotrebljava se u vinogradarstvu. Zelena galica je željezni sulfat, a bijela galica cinkov sulfat.
galice (Pyrrhocorax), rod planinskih ptica iz por. vrana (Corvidae); dvije vrste: crvenokljuna, koja živi na liticama s puno pukotina, uz obale i u planinama, i žutokljuna u visokim planinama strmih litica i otvorenih pašnjaka. Raširene u Europi i Aziji.
Galicia, autonomna zajednica (osn. 1981) i pov. pokrajina u sz Španjolskoj, uz obalu Atlantskog oceana i Biskajskog zaljeva; 29 574 km2, 2 695 900 st. Gl. grad Santiago de Compostela, veći gradovi i luke… Nastavi čitati →
Galicija (poljski: Galicja; njemački: Galizien; ukrajinski: Galicija/Galičina), povijesna pokrajina u Istočnoj Europi i nekadašnja austrijska krunska zemlja, obuhvaćala je sjeverne pristranke i podgorje Karpata i Zapadnih Beskyda, doline gornje Visle, Sana i gornjega Buga kao i velik dio… Nastavi čitati →
Galicija (španj. Galicia), područje u sz Španjolskoj. U ant. doba Gallaecia. Oko ←VI. st. naseljavaju je Kelti. Rim. postrojbe prodiru u Galiciju potkraj ←II. st.; zauzimaju je tek u doba cara Augusta. Svevi je osvajaju 411, Vizigoti 585, a… Nastavi čitati →
Galicijci ili Galjegi (španj. Gallego), također Kaljegi, narod na SZ Španjolske, pretežno u Galiciji; oko 3 mil. pripadnika. U XVIII. i XIX. st. mnogo ih je emigriralo u zemlje Sjev. i Juž. Amerike. Podrijetlom se razlikuju od prastanovnika… Nastavi čitati →
galicijski jezik (galjego, galješki), jedan od iberoromanskih jezika, njime govori više od 4 mil. ljudi u Galiciji u Španjolskoj, gdje ima i služb. status (skupa sa španjolskim). U svojem su razvoju galicijski i portugalski bili bliski otprilike do poč. XV.… Nastavi čitati →
galicizam (franc.), naziv za riječ ili izraz ili sklop preuzet iz franc. jezika. U hrv. jeziku galicizmi su npr. bonton, potpuri, šarm, žanr itd.
Galičica (alb. Mali i Thatë Suha planina), planina u jz Makedoniji i ji Albaniji, između Ohridskog i Prespanskog jezera. Najviši vrh Pëllaja e Pusit, 2288 m (u Albaniji). Građena od paleozojskih škriljevaca i mezozojskih vapnenaca. Padine su šumovite, u višim… Nastavi čitati →
Galić, Drago, hrv. arhitekt (Zagreb, 9. X. 1907 – Zagreb, 3. X. 1992). Arhitekturu završio na Akademiji u Zagrebu; radio u arhit. atelijerima, među ostalim kod D. Iblera, s kojim projektira mnoge obiteljske kuće, stanove… Nastavi čitati →
