sirovi fosfat, Ca5(PO4)3F, fluoroapatit, gnojivo u kojem je razina kadmija ispod 90 mg/kg. Dopušten u ekol. poljoprivredi. Upotrebljava se u postrojenjima za proizvodnju fosfatne kiseline, gdje se razgrađuje koncentriranom sulfatnom kiselinom.
sirovine, tvari u neprerađenom stanju uzete iz prirode, služe za daljnju preradu. Prema podrijetlu mogu biti industr., poljoprivr. i org., prema stupnju obrade primarne s. i poluproizvodi, prema značenju u proizvodnom procesu osnovne, pomoćne i pogonske, prema namjeni s.… Nastavi čitati →
sirovo željezo, željezo koje se dobiva u visokoj peći iz oksidnih ruda, a sadrži 2–5% ugljika, više od 2% silicija, nešto mangana i fosfora. Polaganim hlađenjem izlučuje se grafit, dok se naglim hlađenjem dobiva bijelo sirovo željezo iz kojega… Nastavi čitati →
sirsko (sirijsko) pismo, oblik feničko-aramejskoga pisma kojim se od I. st. pisao sirski (sirijski) jezik (jedan od oblika aramejskoga). Gl. su mu oblici estrangelo, zapadnosir(ij)sko pismo (V. st.) i istočnosir(ij)sko ili nestorijansko (to se proširilo s kršć. misijama do… Nastavi čitati →
Sirta, zaljev na S Afrike, na obali Sredozemnoga mora. Dijeli se na zaljev Sidru (Velika Sirta) na I i zaljev Gabès (Mala Sirta) na Z. Najveća dubina o. 1000 m (zaljev Sidra). Ribolov (tunj); spužvarstvo. Važnije luke: Surt i… Nastavi čitati →
sirtaki (grč.), grč. nar. ples s pjesmom. Izvode ga muškarci u obliku kola koje vodi kolovođa pretpjevač i pjeva naizmjence s ostalima. Najpopularniji grč. ples, raširen u čitavoj zemlji.
sirup (lat.) 1. Sladorača, gust, tekući ljekoviti pripravak na osnovi saharoze kojem mogu biti dodane iscrpine gorkih ili aromatičnih droga. Služi za unutar. primjenu, najčešće se daje djeci. U farmaceutskoj ind. sirupi služe za prekrivanje ili popravljanje neugodna mirisa sa… Nastavi čitati →
sirutka, tekućina bogata vrijednim bjelančevinama koja zaostaje nakon sirenja.
sirventés (provansalski sirven sluga, vojnik najamnik, dvorjanin), vrsta prigodne pjesme u provansalskoj srednjovj. književnosti, popularna os. u XII. i XIII. st. Najvažniji autori Marcabrun, Bertran de Born, Gavaudan i Peire Cardenal. Njegovali su je i trubaduri na franc. sjeveru (serventois)… Nastavi čitati →
sisa, mliječna žlijezda u ženki → sisavaca.
Sisačko-moslavačka županija (III.), administrativno-teritorijalna jedinica u južnom dijelu središnje Hrvatske sa sjedištem u Sisku; 4468 km2, 172 439 stanovnika (2011) ili 38 st./km2. Obuhvaća 13 općina (Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani,… Nastavi čitati →
Sisak, grad te gradsko upravno i županijsko središte, u Sisačko-moslavačkoj županiji, u središnjoj Hrvatskoj, 48 km jugoistočno od Zagreba, u blizini utoka rijeke Kupe u Savu; leži na 99 m apsolutne visine. Grad ima 33 322, a gradsko… Nastavi čitati →
sisal-konoplja (Agave sisalana), biljna vrsta iz por. sunovrata (Amaryllidaceae), podrijetlom iz juž. Meksika (naziv po gradu Sisalu na Yacátanu) i Sr. Amerike. Važna tekst. biljka, njezino se vlakno upotrebljava za izradu užadi, vreća, sagova, šešira i sl. Srodna… Nastavi čitati →
sisanje, refleksni čin u svih sisavaca kojim mladunče siše mlijeko iz majčinih mliječnih žlijezdi. Doticanje usnice ili jezika dovodi do pokreta s. Poremećaji s. mogu upućivati na određena oštećenja sred. živčanog sustava.
sisarci (Suctoria), skupina mikroskopski sitnih (15–30 µm) trepetljikaša koja u odraslom stanju nikad nema trepetljike. Žive u prirodi ali i kao nametnički organizmi.
sisavci (Mammalia), najpoznatiji razred koljena svitkovaca (Chordata), potkoljena kralježnjaka (Vertebrata). Mlade hrane mlijekom koje nastaje u mliječnim žlijezdama (sisama) ženki, po čemu su dobili ime. Toplokrvne životinje, sposobne održati tjelesnu temp. bez obzira na vanj. utjecaje. Koža… Nastavi čitati →
Sisimiut (danski Holsteinsborg), grad i luka na zapadnoj grenlandskoj obali; 5570 stanovnika, drugi grad po veličini na Grenlandu; utemeljen 1764. Ribarska luka (izvoz), brodogradilište, helidrom.
Sisley, Alfred, francuski slikar i grafičar engleskoga podrijetla (Pariz, 30. X. 1839 – Moret-sur-Loing, 29. I. 1899). Majstor plenerizma i impresionizma. Isprva pod utjecajem C. Corota, potom slikao svijetle i prozračne krajolike difuznih osvjetljenja iz okolice Pariza.
