ambra (arapski), mirisava masna izlučina iz probavnih organa ulješure glavate, rabi se za priređivanje miomirisa (siva ambra); jantar (žuta ambra); stiraks, vrsta smole po mirisu i uporabi slična ambri.
Ambrim, otok na jugozapadu Tihog oceana, Vanuatu; 665 km2, oko 7000 stanovnika. Na njemu dva vulkana, 1270 i 1135 m, oba posljednji put aktivna 1973. godine. Velika erupcija 1950. uzrokovala evakuaciju stanovništva.
Ambros, August Wilhelm, austrijski muzikolog i skladatelj češkog podrijetla (Vysoké Mýto, kraj Praga, 17. XI. 1816 – Beč, 28. VI. 1876). Najprije bio sudac, zatim djelovao na Konzervatoriju i Sveučilištu u Pragu, a od 1872.… Nastavi čitati →
Ambrosi, Gustinus (Gyslings), austrijski kipar i grafičar (Eisenstadt/Željezno, 24. II. 1893 – Beč, 2. VII. 1975). Naturalističkim načinom oblikovao reljefe, portretne biste i goleme skulpture na način Michelangela.
Ambrosiana 1. Biblioteca Ambrosiana, važna povijesna knjižnica, utemeljitelja kardinala → Federica Borromea i smještena u Palazzo dell’Ambrosiana iz XVII. stoljeću u Milanu. Posjeduje tiskana djela, inkunabule (Virgilija, Boccaccia), rukopise na izumrlim i suvremenim jezicima (sirijska verzija Biblije, Danteova… Nastavi čitati →
Ambrosio, Vittorio, talijanski general (Torino, 28. VII. 1879 – Alassio, 19. XI. 1958). Tijekom napada na Kraljevinu Jugoslaviju u travnju 1941. zapovijedao Drugom talijanskom armijom, koja je nakon kapitulacije okupirala veće dijelove Slovenije, Hrvatske i… Nastavi čitati →
ambrozija (grčki: neumrla), po grčkoj mitologiji, hrana bogova koja im daje vječnu mladost i besmrtnost.
ambrozijansko pjevanje, skup obrednih napjeva do danas sačuvanih u Milanskoj biskupiji. Najstariji pisani dokument (Missale Ambrosianum) je iz XI. stoljeća, a postanak se povezuje sa → sv. Ambrozijem, milanskim biskupom (374–397) koji je, nastojeći da vjernici aktivnije… Nastavi čitati →
Ambrozije, sv., crkveni otac (Trier, između 337. i 339 – Milano, 4. IV. 397). Najprije je rimski upravitelj Ligurije i Emilije sa sjedištem u Milanu, a nakon smrti arijanca Auksencija izabran za milanskog nadbiskupa, premda nije bio… Nastavi čitati →
ambulakralni sustav (latinski: ambulo hodati; grčki: akra šiljak), vodožilni sustav za kretanje u bodljikaša (Echinodermata). Sastoji se od sustava kanalića koje vode od sitaste vapnene pločice skeleta do prionljivih nožica, a ispunjene su morskom vodom. Stezanjem mišića… Nastavi čitati →
ambulanta (latinski: ambulo hodati, putovati), zdravstvena ustanova za pregled, kontrolu i liječenje pokretnih bolesnika; pokretna sanitetska formacija koja prati vojnu postrojbu.
ameba (grčki: amoibe mijena), najjednostavnija praživotinja, pripada skupini korjenonožaca (Rhizopoda). Jednostanična je, s jezgrom bez opne, nema stalan oblik tijela. Razmnaža se diobom, pokreće se pružanjem protoplazmatskih nastavaka (pseudopodija), kojima i hvata hranu; hrani se mikroorganizmima. Živi u… Nastavi čitati →
amebijaza (grčki: amoibe mijena), amebna dizenterija, kronična infektivna bolest debelog crijeva što je uzrokuje patogena crijevna Entamoeba histolytica. Infekcija uslijedi cističnim oblikom amebe putem zaražene hrane i vode. Raširena je u tropskim i suptropskim krajevima, može uzrokovati jetreni… Nastavi čitati →
Ameche, Don (pravo ime Dominic Felix Amici), američki filmski, kazališni i tv glumac (Kenosha, 31. V. 1908 – Scottsdale, 6. XII. 1993). Zvijezda postao krajem 1930-ih nastupom u filmovima kao što su Tri mušketira (1938) →… Nastavi čitati →
Ameland, nizozemski otok, jedan od pet velikih u Zapadnom Frizijskom otočju; 60 km2, oko 3000 stanovnika. Ljetovališta Hollum i Nes.
amelija (grčki: a bez, melos ud), prirođen nedostatak jednog ili više udova.
ameloblastom → adamantinom
Amelot de la Houssaye, Abraham Nicolas, francuski pisac (Orléans, 1634 – Pariz, 1706). Tajnik francuskog poslanstva u Mlecima. Kritičkim prikazom povijesti državnih struktura u Mlecima (Histoire du gouvernement de Venise, 1676) izazvao prosvjede mletačke vlade. Napisao Memoare (objavljeni… Nastavi čitati →
Amelung, Walther Oskar Ernst, njemački arheolog (Szczecin, 15. X. 1865 – Bad Nauheim, 12. IX. 1927). Ravnatelj (od 1921) Njemačkog arheološkog instituta u Rimu. Proučavao klasično razdoblje grčke plastike. Autor prvoga suvremeno izrađena kataloga Skulpture Vatikanskih muzeja (I–III, 1903–08).
