Furchgott, Robert Francis, amer. biokemičar i farmakolog (Charleston, 4. VI. 1916). Diplomirao i doktorirao biokemiju te radio kao farmakolog u New Yorku i Miamiju. Bavio se fiziologijom krvnih žila i srca. Za otkriće da dušični oksid (NO) djeluje kao… Nastavi čitati →
Furètiere, Antoine, francuski leksikograf i pisac (Pariz, 28. XII. 1619 – Pariz, 14. V. 1688). Isprva radio kao odvjetnik, zatim se zaredio. Akademik, prijatelj Racinea, La Fontainea. Zbog objavljivanja Ogleda univerzalnoga rječnika (1685), proglašenoga plagijatom… Nastavi čitati →
furfural (furaldehid), aldehidni derivat furana, bezbojna aromatska tekućina. Na svjetlu i zraku potamni. Ima ga u eteričnom i patočnom ulju. Služi kao otapalo, u proizvodnji boja i lakova, umjetnih smola, plastičnih masa, sintetičkih vlakana i dr.
Furgler, Kurt, švicarski političar (Sankt Gallen, 24. VI. 1924 – Sankt Gallen, 23. VII. 2008). Diplomirao pravo, radio kao odvjetnik. Član Demokršćanske stranke, zastupnik u Nacionalnom vijeću (parlamentu) 1971–86, ministar pravosuđa 1972–82. i gospodarstva 1983–86, savezni predsjednik 1977, 1981. i 1985.
furgon (franc.) 1. Mrtvačka kola; vozilo, obično automobil, za prevoženje lijesa s tijelom. 2. Zatvorena teretna kola; vagon za prijevoz prtljage ili stoke.
furiant, brz, temperamentan češ. nar. ples uz pjevanje, oštro akcentiranog ritma s izmjenjivanjem 3/4 i 2/4 mjere. U umj. glazbu uveo ga B. Smetana (Prodana nevjesta), a primijenili A. Dvořák (u Slavenskim plesovima, Furiant za klavir i… Nastavi čitati →
Furie, Sidney J., kanadski filmski redatelj (Toronto, 28. II. 1933). Afirmirao se u Velikoj Britaniji prilagodbom špijunskoga romana L. Deightona Strogo povjerljivo Ipcress (1965), a u SAD-u se ističe biografskim filmovima Lady pjeva blues (1972) o… Nastavi čitati →
furija (lat.), bijes, jarost, mahnitost, pomama.
Furijan, Maks, slovenski kazališni i filmski glumac (Goričak, kraj Ormoža, 19. IX. 1904 – Šmarje-Sap, 25. VII. 1993). Djelovao na pozornicama u Mariboru, Osijeku, Skoplju, Zagrebu i Ljubljani, gdje je od 1947. do 1962. član… Nastavi čitati →
Furije, u rim. mitologiji, podzemne paklene boginje osvete; u grč. isto što i Erinije. Rimljani su razlikovali tri furije: Alekto, Megeru i Tisifonu. Prikazivane su s kosom u obliku zmija i s krilima. pren Svadljive i bijesne žene.
Furije Bibakul, Marko (lat. Marcus Furius Bibaculus), rim. pjesnik (poč. I. st.). Član Katulova knjiž. kruga. Poznat po podrugljivim jambima pisanima protiv Cezara i Oktavijana. Smatra se da je napisao poemu o Cezarovu galskom pohodu, ep na mitol. teme,… Nastavi čitati →
Furka, prijevoj u Alpama, u j Švicarskoj, između kantona Uri i Valais, 2431 m. Povezuje doline gornjih tokova Rhône, Rajne i Reussa. Prijevojem prolazi cesta (građena 1864–66), a ispod prijevoja (na 2195 m) želj. pruga (1910–27) s 2 km dugim tunelom.
Furlan, Mira, hrv.-amer. film., kaz. i tv glumica (Zagreb, 7. IX. 1955). Isprva istaknuta glumica zagreb. HNK, da bi u 1980-ima postala jedna od vodećih hrv. i jugoslav. film. glumica. Osobito se istaknula u filmovima Kiklop (1982)… Nastavi čitati →
furlana/forlana, stari tal. živahni ples u 6/8 mjeri s punktiranim osminkama, osobito omiljen u Veneciji u XVII. i XVIII. st. Pleše se u mješovitim parovima. Primjenjivan u umj. glazbi (Bach, Ravel).
Furlani, etnička skupina podrijetlom iz Furlanije (sjev. Italija), koja govori posebnim furlanskim (retoromanskim) jezikom. Tijekom prošlosti česta useljenička skupina u Istri (vojnici, trgovci, obrtnici).
Furlanija (tal. Friuli), pov. pokrajina u si Italiji, dio današnje regije Friuli–Venezia Giulia.
Furlanija-Julijska krajina → Friuli-Venezia Giulia
Furlanska krajina (marka), obrambeno-terit. jedinica ustrojena na ist. granicama Franačke nakon pobjede nad Avarima koncem VIII. i poč. IX. st. Njome je upravljao prefekt, kojemu su bila podređena manja područja s franačkim grofovima i domaćim knezovima na čelu. Protiv furlanskoga… Nastavi čitati →
furlanski jezik, jedan od triju retoromanskih jezika. Ima više od 500 000 govornika u Furlaniji-Julijskoj krajini u Italiji. Najstariji su tekstovi na furlanskome iz XIII. st., književnost iz XIV., poezija cvjeta u XVII–XVIII., i naročito u XIX. st.
Furmanov, Dmitrij Andrejevič (pravim prezimenom Furman), ruski književnik (Sereda, od 1941. Furmanov, 7. XI. 1891 – Moskva, 15. III. 1926). U ruskome građanskom ratu sudjelovao na strani boljševika u Čapajevljevoj diviziji. Opisivao ratna zbivanja u mnogim djelima,… Nastavi čitati →
