Skanda, u brahmanizmu, bog rata, sin boga Śive i božice Parvati; naziva se i štuje još pod imenima: Kārttikeya, Kumara ili, u juž. Indiji, Subramanya, i poistovjećuje se s Muruganom, velikim domaćim bogom Tamila. Najčešće se likovno prikazuje u… Nastavi čitati →
skandij (lat. scandium), znak Sc, kem. element III-B skupine s rednim brojem 21 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 44,96. Rijedak sjajni metal, kemijski srodan aluminiju, s talištem na 1540 °C i vrelištem na 2850 °C. Izolirao ga je… Nastavi čitati →
skandinavistika, grana filologije koja istražuje skandinavske jezike i književnosti. Pojam obuhvaća i studij skandinavskih jezika. Njezini istraživači i učitelji nazivaju se skandinavisti.
skandinavski jezici, više jezika sjevernogermanske skupine indoeuropskih jezika kojima se govori na Skandinavskom poluotoku (švedski, norveški), Islandu (islandski), Ferojskim otocima (ferojski), u Danskoj (danski) i u nekim dijelovima Finske (švedski). Nazivaju ih i nordijskim jezicima.
Skandinavski poluotok ili Skandinavija, veliki poluotok na S Europe; o. 773 500 km2, u smjeru S–J dug o. 1900 km, širok 400–800 km. Okružuju ga na S Barentsovo more (Sjev. ledeno more), na I Botnički zaljev i… Nastavi čitati →
Skandinavsko gorje, gorje u zap. dijelu Skandinavskog poluotoka; dugo o. 1700 km, široko 200 do 600 km. Najviši vrh Galdhopiggen (2469 m). Sastoji se od prostranih ravnjaka koji su međusobno odijeljeni dubokim dolinama. Najviši dijelovi imaju izraziti alpski reljef;… Nastavi čitati →
skandiranje, skandirati (lat. scandere ulaziti) 1. Čitanje stihova po ritmu uz naglašavanje stopa. 2. Izgovaranje ili izvikivanje rečenice riječ po riječ, ili riječi slog po slog.
Skåne, provincija i tradicionalna pokrajina na krajnjem jugu Švedske; 11 027 km2, 1 264 978 stanovnika. Obuhvaća uglavnom nizinsko obalno područje, u unutrašnjosti plodni ravnjaci. Poljoprivreda; žitnica Švedske (uzgoj žitarica, krumpira, šećerna repe); prehrambena, brodograđevna, metaloprerađivačka industrija.… Nastavi čitati →
Skansi, Petar, hrvatski košarkaš (Sumartin, 23. XI. 1943). Do 1972. nastupao za Jugoplastiku Split, zatim odlazi u Scavolini iz Pesara, gdje završava karijeru. Od 1973. započinje trenersku karijeru. Nastupao za reprezentaciju na Olimpijskim igrama 1968. (II. mjesto), na svjetskim… Nastavi čitati →
skapoliti (lat.), niz minerala, mješanci između marijalita Na3[(AlSi3O8)3]NaCl i meionita (mejonita) Ca3[(Al2Si2O8)3]CaCO3. Ubrajaju se u tektosilikate. Kristaliziraju tetragonski, stupičastog oblika… Nastavi čitati →
skär (šved., dan. skjaer, norv. skjär), niski otoci i zaobljene hridi pred šved., norv. i fin. obalom. Nastali su nakon prodora mora u područja oblikovana ledenjačkom erozijom.
skarabej (grč.), staroegip. pečatnjak u obliku kukca → kotrljana (skarabeja, balegara). Upotrebljavao se kao pečat ili amulet u Egiptu, na Bliskom istoku, u Grčkoj i Etruriji.
skarlatina (lat.), škrlet, šarlah, akutna zarazna bolest mahom dječje dobi, uzročnik beta-hemolitički streptokok. Nakon inkubacije od 2 do 5 dana, bolest započinje visokom temperaturom, glavoboljom, grloboljom, jezik je obložen, malinastocrvene boje, limfni čvorovi na prednjoj strani vrata su povećani i… Nastavi čitati →
skarn (šved.), rudarski termin koji označava metamorfnu stijenu nastalu na kontaktu granita i vapnenaca djelovanjem vrućih plinova i para na karbonatnu sredinu; često je to smjesa silikatnih, rudnih i karbonatnih minerala. Primjer takva rudnog ležišta je Trepča (Kosovo).
skaska (rus.), u rus. književnosti, naziv za bajku, fantastičnu usmenu pripovijetku – za razliku od priče o zbiljskim događajima. Posebna književna vrsta, građena prema postojanim fabularnim obrascima, s likovima vitezova koji se bore sa zlim udesom, mudracima, čarobnjacima, kralj. kćerima… Nastavi čitati →
skateboarding (engl.), vožnja na dasci s kotačićima obloženima gumom i suvr. oblik zabave djece grad. naselja. Osnovni je rekvizit monokoturaljka (engl. skateboard), elastična daska elipsasta oblika, debljine 1,5 cm i dužine od 55–80 cm, na koju je pričvršćen kotačić,… Nastavi čitati →
skatol (grč.), C9H8N, 3-metilindol, hlapljiv sastojak fekalija koji im daje neugodan miris. Nastaje truljenjem bjelančevina. Upotrebljava se u kozmetici.
Skaur, Marko Emilije (lat. Marcus Aemilius Scaurus), rim. političar (o. ←163 – Rim, o. ←90). Rim. pretor, konzul i cenzor; porazio Ligure i Gale. Legat u Africi. Dao izgraditi cestu preko Apenina (Via Aemilia).
