herodijanske brojke, naziv za najstariji eur. način bilježenja brojeva brojkama u Grka, zove se po Herodijanu Aleksandrijskom (←II. st.). Osnovicu za taj sustav činilo je šest verzalnih slova. U upotrebi do o. 100. g.
Herodik, grč. liječnik iz Selimbrije u Traciji (o. ←V st.). Osnovao teorijsku i praktičnu higijensku gimnastiku. Pretpostavlja se da je bio Hipokratov učitelj.
Herodot (grč. Hēródotos), grč. povjesničar, nazvan “ocem povijesti” (Halikarnas, Karija, o. ←484 – Atena, o. ←424). Zarana sudjeluje u polit. borbama u Halikarnasu protiv tiranina Ligdamisa. Nakon što je prognan s cijelom obitelji, odlazi na otok Sam(os). Otuda kreće… Nastavi čitati →
Herofil (grč. Hēróphilos), grč. liječnik i anatom u Aleksandriji (Kalcedon, Bitinija, ←335 – ←280). Došao do mnogih anatomskih spoznaja secirajući životinjske strvine i ljudska trupla. Naglasio važnost mjerenja pulsa, uveo u terapiju mnoge nove lijekove.
Heroide, naziv Ovidijeve zbirke elegija, koja okuplja fiktivna ljubavna pisma slavnih žena i mitol. junakinja odsutnim muževima i ljubavnicima (npr. Penelope Odiseju, Fedre Hipolitu, Didone Eneji, Medeje Jazonu, Sapfe Faonu i dr.). Poslije naziv za elegične pjesme u obliku… Nastavi čitati →
heroin (njem. preko grč.), C21H23NO5, diacetilmorfin, analgetik sličan morfinu, u obliku bijela kristalnog praška. Izaziva tešku ovisnost (heroinizam) te nije u med. uporabi. Zlorabljuje se kao droga, najčešće ubrizgavanjem u venu.
heroina, u kazalištu, interpretatorica ženske glavne uloge.
heroizam (grč.), djelo heroja; junaštvo, junačko djelo; izvanredna hrabrost, izdržljivost, požrtvovnost.
heroj (grč.), u antici, ljudsko biće s božanskim svojstvima, polubog, sin boga i smrtne žene (Heraklo). Homer naziva herojima junake svojih epova. Pojam se poslije proširuje na različite istaknute ličnosti: ratnike, državnike, zakonodavce, umjetnike, začetnike plemena, pokrajina ili gradova i… Nastavi čitati →
Heroja i Leandar (grč. Hērô i Léandros), po grč. mitologiji, nesretan ljubavni par; Leandar iz Abida na Helespontu zaljubio se u Heroju, Afroditinu svećenicu, koja je stanovala na suprotnoj obali. Leandar se utopio jedne noći kada je plivao do… Nastavi čitati →
herojsko doba, zbivanja sačuvana u predaji na prve velike povijesne događaje naroda koje su obično činili heroji i junaci.
herold (njem.), srednjovj. glasnik. U feud. doba poseban dvoranin na kralj. i kneževskim dvorovima koji je slovio za vrsna poznavatelja rodoslovlja i sastavljača grbova. Prilikom turnira i drugih svečanosti obavlja službu meštra ceremonija. Heroldi su vodili registre grbova (preteče kasnijih… Nastavi čitati →
Hérold, Louis-Joseph-Ferdinand, francuski skladatelj (Pariz, 28. I. 1791 – Pariz, 19. I. 1833). Školovao se u Parizu, 1812. osvojio Prix de Rome, 1815. u Napulju nastupio kao operni skladatelj, poslije u Parizu bio korepetitor… Nastavi čitati →
Heron iz Aleksandrije, starogrč. matematičar i fizičar (vjerojatno ←I. st.). Izumio mehanizam za automatsko otvaranje i zatvaranje vrata, bocu iz koje se može istjerati voda tlačnim zrakom (Heronova boca), prototip parnog stroja i druge naprave i opisao ih u… Nastavi čitati →
Heroneja (grč. Khaironica), ant. grad kraj današnjeg naselja Kaprene, Grčka. Poprište bitaka od ←338. kada je Filip II. Makedonski porazio udruženu vojsku Atenjana i Tebanaca, te od ←86. kada je rim. vojskovođa Sula porazio pontskoga kralja Mitridata VI. Ostaci… Nastavi čitati →
heroon, u ant. graditeljstvu, naziv za grob ili hram heroja, ili utemeljitelja grč. gradova; obično kružna tlocrta (najčuveniji u maloaz. ant. gradu Trysi, o. ←400).
Herostrat (grč. Hēróstratos), Grk koji je, prema predaji, zapalio Artemidin hram u Efezu ←356. kako bi se proslavio. pren Čovjek koji želi postići slavu na bilo koji način, uključujući i zločin; Herostratova slava, slava rušitelja, loša slava; Herostratov čin, uništavanje zbog častohleplja.
Héroult, Paul Louis Toussaint, franc. kemičar i metalurg (Thury-Harcourt, Normandija, 10. IV. 1863 – Cannes, 9. V. 1914). Razvio postupak proizvodnje aluminija elektrolizom iz boksita istodobno kad i Charles Martin Hall (1886). Napravio el. peći za proizvodnju čelika.
herpes (grč. herpein puzati, gmizati), popularni naziv za bolesti izazvane virusima herpesa simpleksa tip 1 (povremeno izbijanje mjehurića, obično na usni ili okolnoj koži, a može biti izazvano nekom drugom akutnom infekcijom, psih. ili fiz. stresom).
