heterotrofija (grč. heteros drugi, trofein hraniti), prehrana organizama gotovim org. tvarima zbog njihove nesposobnosti da sami proizvedu svoju hranu (čovjek, sve životinje, parazitske biljke); supr. autotrofija.
heteroza (grč.) ili heterozis, pojava da biljke i životinje, kod kojih je izvršeno križanje, u sljedećoj generaciji imaju bolje karakteristike (veličinu, prirast, plodnost) od roditeljske generacije.
Hethum (Hayton), armenski povjesničar (u. 1310). Na Zapadu poznat kao Haytonus Monachus. U službi armenskoga kralja Hethuma II. u vrijeme rata protiv Mameluka. God. 1305. prelazi na Cipar i postaje pripadnik reda premonstratenza. U samostanu svojega reda u… Nastavi čitati →
Hethum I., armenski kralj u Ciliciji (1226 – 1270). Vladao 1224–69. Podržavao savez s Mongolima protiv islam. država. God. 1254. posjetio mongolski dvor u Karakorumu te dobio znatne povlastice za armenske države i Crkvu. Opis njegova višegodišnjeg putovanja… Nastavi čitati →
Hetiti, indoeur. narod koji je o. ←2000. prodro u Malu Aziju, zavladao starosjedilačkim Protohatima te u ist. Maloj Aziji osnovao snažnu državu s prijestolnicom Hatušaš (danas Bođazkale). Utemeljitelj drevne hetitske države (o. ←1600–←1490) bio je Labarna; njegov sin Hatušili… Nastavi čitati →
hetitski jezik, jezik hetoluvijske skupine indoeur. jezika, govorio se u Maloj Aziji u ←II. tisućljeću Pisao se sumersko-babilonskim klinastim pismom, pronađeno je mnogo glinenih pločica u Turskoj (većinom u ostacima grada Hatušaša) te u Siriji i Egiptu. Sačuvani su… Nastavi čitati →
hetman (poljski iz njemačkoga: Hauptmann satnik, kapetan), vojni zapovjednik. U Poljskoj i Litvi veliki hetman, vrhovni vojni zapovjednik (XVI–XVIII. stoljeće). U Ukrajini od XVI. stoljeća, kozački zapovjednik (do sredine XVII. stoljeća nazivan starši). U vrijeme ustanka u… Nastavi čitati →
hetoluvijski jezici (anatolijski jezici), skupina indoeur. jezika; govorili su se u Maloj Aziji. Prahetoluvijski se govorio vjerojatno u ←III. tisućljeću. Razdvojio se na hetitski i na zapadnoanatolijski, a taj na lidijski i palajsko-luvijski. Od palajsko-luvijskoga odgranali su se… Nastavi čitati →
Hetrich, Ivan, hrvatski redatelj, spiker novinar i književnik (Vinkovci, 25. X. 1921 – Stubičke Toplice, 5. IV. 1999). Najveću popularnost stekao kao televizijski voditelj (na primjer filmskih emisija Ekran na ekranu; 3, 2,… Nastavi čitati →
Hettner, Alfred, njem. geograf (Dresden, 6. VIII. 1859 – Heidelberg, 31. VIII. 1941). Prof. geografije u Heidelbergu. Kritičkim radovima utjecao na oblikovanje moderne njem. geografije. God. 1895. pokrenuo geografski časopis Geographische Zeitschrift. Posebno važan… Nastavi čitati →
Hettstedt, grad u sav. državi Sachsen-Anhalt, na ist. rubu Harza, u dolini r. Wipper, sz od Hallea, Njemačka; 17 621 stan. Elektrotehn. ind., proizvodnja aluminija. Spominje se već 1046. Razvio se s poč. iskorištavanja rudnika bakra (od kraja… Nastavi čitati →
heureka (grč.), usklik našao sam, koji je navodno uzviknuo Arhimed kada je otkrio hidrostatski zakon. pren Radostan uzvik pri nekom otkriću.
heuristika (grč.), dio znanstv. metodologije koji proučava vještine pronalaženja novih spoznaja; heuristička načela, radne hipoteze koje postavljamo za potrebe znanstv. istraživanja.
Heusinger, Adolf, njem. general (Holzminden, 4. VIII. 1897 – Köln, 30. XI. 1982). God. 1940–44. načelnik operativnog odjela vrhovnog stožera kopnene vojske, 1950. vrhovni savjetnik njem. sav. vlade kod priprema za ponovno naoružavanje, 1957. gl.… Nastavi čitati →
Heuss, Theodor, njemački novinar, političar i državnik (Brackenheim, 31. I. 1884 – Stuttgart, 12. XII. 1963). Studirao ekonomiju, povijest umjetnosti, političke znanosti, zatim radio kao novinar i profesor na privatnoj Njemačkoj visokoj školi za politiku… Nastavi čitati →
Hevaji, Uskufi, Muhamed, bošnjački pjesnik i leksikograf (Dobrinja, kraj Tuzle, 1601 – ?, nakon 1651). Pisao alhamijado poeziju, sastavio tur.-boš. rječnik Potur Šahidija, u kojem je tur. riječi preveo na potur, seljački govor naroda svojega kraja.
Hevelius, Johannes, njem. astronom (Danzig, danas Gdańsk, Poljska, 28. I. 1611 – Danzig, 28. I. 1687). Izradio prvu kartu Mjeseca i dao imena brdima, kraterima i ravnicama. Posljednji astronom koji je većinu motrenja proveo bez teleskopa (rabio je kvadrant).
Heves, županija u sjev. Mađarskoj; 3637 km2, 325 tis. st. Gl. grad Eger (57 000 st.). Rijeke Tarna i Lasko. Gorja Mátra (najviši vrh Kékes, 1015 m; najviši vrh Mađarske), Bükk (959 m) i Zemplén… Nastavi čitati →
Hevesy, Győrgy (George Karl von), mađ.-šved. kemičar (Budimpešta, 1. VIII. 1885 – Freiburg im Breisgau, 5. VII. 1966). Šef katedre fizikalne kemije u Freiburgu (od 1926) i prof. u Stockholmu. Surađivao s E. Rutherfordom i… Nastavi čitati →
Hevra kadiša (novohebr. sveta udruga), žid. udruga koja se brine za bolesnike i održavanje vjerskih obreda prilikom smrti. Takve pogrebne udruge spominju se u Španjolskoj u XIV. st., a u XV. i XVI. st. formiraju se (poput bratovština kod kršćana)… Nastavi čitati →
