hripavac (pertusis, magareći kašalj), dječja zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bordetella pertusis ili Bordetella parapertusis. Javlja se upala dišnih putova s tipičnim napadajima kašlja koji završavaju izbacivanjem sluzi ili povraćanjem. Djeca se cijepe protiv h. u prvoj godini života.
hrisovulja (grč.), zlatna bula, vrsta vladarske povelje velikog značenja; naziv prema zlatnom pečatu koji je visio na svilenoj vrpci.
Hristić, Stevan, srpski skladatelj i dirigent (Beograd, 19. VI. 1885 – Beograd, 21. VIII. 1958). Studirao u Beogradu i Leipzigu, usavršavao se u Moskvi, Rimu i Parizu. U Beogradu nastavnik, dirigent, direktor Opere (1925–35) i… Nastavi čitati →
Hristopulos, Atanasios, grč. književnik (Kastoria, 1772 – Bukurešt, 1847). Boravio na dvoru vlaškoga kneza Moruzija. Pisao anakreontsku liriku (Lirske pjesme) te polit. i historiograf. studije. Prevodio sa starogrčkog (Homer, Sapfo i dr.) na novogrčki. Autor gramatike modernoga grč. jezika.
Hristov, Boris, bugarski pjevač (Plovdiv, 18. V. 1914 – Rim, 28. VI. 1993). Pjevanje počeo učiti u Sofiji, nastavio u Rimu, debitirao u Reggio di Calabriji 1945. (Colinne u La Bohème), ubrzo postao jedan… Nastavi čitati →
Hristov, Dobri, bug. skladatelj, dirigent i pedagog (Varna, 14. XII. 1875 – Sofija, 23. I. 1941). Studij kompozicije završio u Pragu (A. Dvořák), zborovođa u sofijskoj Operi, prof. na Muz. akademiji, dirigent zbora sofijske katedrale… Nastavi čitati →
Hristov, Hristo Angelov, bug. povjesničar (Harmanli, 9. I. 1915). Prof. suvr. bug. povijesti na Sveučilištu u Sofiji, ravnatelj Instituta za povijest Bug. akademije znanosti. Gl. djela: Revolucionarna kriza u Bugarskoj 1918–1919; Agrarni odnosi u Makedoniji u XIX. i… Nastavi čitati →
Hrizeida (grč. Khryseis), u Ilijadi, kći trojanskog svećenika Hriza. Zarobljenica Agamemnona, a kada ju je morao vratiti Agamemnon u zamjenu otima Ahilovu zarobljenicu Brizeidu, što uzrokuje njihov sukob; Ahilova srdžba početni je motiv spjeva.
hrizelefantinska tehnika (grčki χρυσελεφάντος; od χρυσός: zlato i έλέφας: bjelokost), tehnika izradbe reprezentativnih kipova uporabom zlata i slonovače raširena u antičkoj Grčkoj u VI–V. st. pr. Kr., rjeđe u Rimu. Drvena jezgra oblikovanoga kipa oblagala se… Nastavi čitati →
Hrizip (grč. Khrýsippos), grč. filozof (Soli ili Tarz, o. ←280 – Atena, o. ←208). Podrijetlom iz Cilicije. Primivši atensko građ. pravo, postaje voditelj stoičke škole (232/231). Bavio se odnosima jezika i logičkog mišljenja. Smatran jednim od najboljih gramatičara svojega… Nastavi čitati →
hrizoberil ili krizoberil (od grčkoga: chrysós zlato, béryllos kamen boje morske vode), mineral, BeAl2O4; kristalizira u rompskom sustavu, prozirni i lijepi zeleni primjerci vrijede kao skupocjen dragi kamen; neki hrizoberili pokazuju jak → pleokroizam (→… Nastavi čitati →
hrizografija (grč.), tehnika pisanja ili slikanja zlatnom bojom. Razvila se i primjenjivala poglavito u biz. i ranokršć. umjetnosti u pozlaćivanju oslikanih dijelova knjiga i slika (zlatnim listićima) te ispisivanju tekstova (zlatom otopljenim u tekućini). Održala se u slikarstvu romanike, gotike,… Nastavi čitati →
hrizolit, varijetet → olivina, zelen, bistar, upotrebljava se kao dragi kamen; naziva se još i peridot.
hrizopras (grčki: chrysóprasos, od chrysós zlato, prásinon zelen), kriptokristalni varijetet → kremena (kvarca), zelene boje od primjesa nikla, upotrebljava se za ukrase i kao poludragi kamen. → kalcedon
hrizotil, vlaknati varijetet → serpentina, raširen u ultrabazičnim magmatskim stijenama kao produkt alteracije olivina i ortopiroksena.
HRK, oznaka za hrv. novčanu jedinicu kunu.
hrkanje, grubo, bučno disanje za vrijeme spavanja koje nastaje zbog vibriranja mekog nepca i uvule. Često je u pretilih osoba, a može se pogoršati uzimanjem alkohola, sedativa ili antihistaminika. U osoba koje ne reagiraju na uobičajenu terapiju h., može… Nastavi čitati →
Hrodna, oblast u sjeverozap. dijelu Bjelorusije, 25 tis. km2, 1 170 900 st. U razdoblju do 1991. u sastavu SSSR-a te se nazivala Oblast Grodno. Na S graniči s Litvom, na Z s Poljskom.… Nastavi čitati →
Hrodna ili Grodno, gl. grad istoimene oblasti u Bjelorusiji u blizini granice s Poljskom, luka na obali r. Njemen (Nyoman), te želj. središte; 315 500 st. Prvi se put spominje 1128. Od kraja XII. do XVIII. st. naizmjenično… Nastavi čitati →
Hromádka, Josef Lukl, češki evangelički teolog (Hodslavice, Nový Jičín, 8. VI. 1889 – Prag, 26. XII. 1969). Profesor od 1920. u Pragu, 1939–47. na Princetonu u SAD-u i zatim ponovno u Pragu. Vodeći član Ekumenskoga… Nastavi čitati →