Hrvatski kolegij u Beču ili Collegium Croaticum, odgojni zavod za školovanje svećenika iz Zagreb. biskupije, utemeljen zakladom zagreb. kanonika Baltazara Dvorničića Napulyja i dr. Otvoren je 1624, u njemu stanuju pitomci (isprva 6–8, poslije 24–30) koji na Bečkom sveučilištu… Nastavi čitati →
Hrvatski kolegij u Bologni, po uzoru na Collegium Germanicum u Rimu, osniva ga 1553. zagreb. kanonik Pavao Sonćanin (Szondy). Stjepan Zec, prvi rektor, kupuje 1556. kuću u središtu Bologne koja ostaje sjedište kolegija za cijelo vrijeme djelovanja. P. Sonćanin… Nastavi čitati →
hrvatski ovčar, krupan pas čuvar stada, jak, visok 45–50 cm, vučjeg tipa, naćuljenih ušiju, duge i kovrčave crne dlake; prihvaća i borbu s vukom. Autohtona hrv. pasmina (FCI ju je priznao 1993), spominje se u pov. dokumentima Dubr. biskupije iz XIV. st.
Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu, crkv. ustanova namijenjena boravku hrv. studenata crkv. znanosti koji u Rimu specijaliziraju svoje struke na nekom od papinskih sveučilišta. Nastao je 1787, kada su bolnica i gostinjac sv. Jeronima pretvoreni u odgojni… Nastavi čitati →
hrvatski pijor (Paraphoxinus croaticus), endemska ribica naših krških slatkih voda (npr. Lika); osim stranih ihtiologa (primjerice Austrijanaca Steindachnera i Heckela), o hrv. pijorima pisali su i naši biolozi (npr. L. Trgovčević, 1908); u dubr. kraju zovu ih govice ili… Nastavi čitati →
Hrvatski prirodoslovni muzej, najveći prirodoslovni muzej u Hrvatskoj. Osn. 1986. kao sljednik Odjela Nar. muzeja (osn. 1878) spajanjem Mineraloško-petrografskog muzeja, Geološko-paleontološkog muzeja i Hrv. nar. zoološkog muzeja. Muzej posjeduje vrijedne zbirke, a najpoznatija je krapinskog pračovjeka. U muzeju se… Nastavi čitati →
hrvatski rakušac(Niphargus croaticus), jedna od 5 naših endemskih vrsta, iz podzemnih voda, predstavnika roda rakušaca (Niphargus: N. mljeticus, N. hvarensis i dr.); ovoga otkrio i prvi znanstveno opisao hrv. zoolog Adolf Eugen Jurinac (1887); otkriće je… Nastavi čitati →
Hrvatski sokol, tjelovježbena organizacija osnovana 1874. Nosioci sokolskoga pokreta bili su liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavili odnarođivanju. Osnivač sokolskoga pokreta bio je Miroslav Tyrš (1832–1884) u Pragu (1862), a cilj pokreta bio je “tjelesni, moralni i intelektualni… Nastavi čitati →
Hrvatsko društvo pisaca (HDP), književnička udruga nastala 2002. rascijepom i izlaskom dijela članova iz prethodno jedinstvenog → Društva hrvatskih književnika (osn. 1900) te prijmom novih članova. Do razlaza je došlo zbog polit. sukoba između pojedinih članova društva, dok su… Nastavi čitati →
hrvatsko državno pravo, skup običajnih i pisanih prav. pravila koja se odnose na ustrojstvo tijela javne vlasti u Hrvatskoj i njihovo djelovanje, a time i na državnopravni položaj Hrvatske u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu; također i ideja o… Nastavi čitati →
Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, društvo s nakladničkom djelatnošću ograničenom na vjerske sadržaje. Djeluje u Zagrebu od 1868, izdaje kalendar Danicu (od 1870), knjiž. časopis Marulić (od 1968) te časopis za duhovnu glazbu Svetu Ceciliju (od 1969); društvo je… Nastavi čitati →
Hrvatsko narodno kazalište, naziv vodećih nacionalnih kaz. kuća u Hrvatskoj sa sjedištima u Splitu, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu. HNK u Splitu osnovan je 1940. zajedno s baletom te je ponovno pokrenut 1945. HNK u Osijeku osnovan je 1907. s… Nastavi čitati →
Hrvatsko planinarsko društvo (HPD), osn. 1874. u Zagrebu na poticaj Bude Budisavljevića i Đure Pilara. Prvi je izlet organiziran 1875. u Samoborsko gorje. Prva drvena piramida podignuta je 1877, a prvo planinarsko sklonište 1878. Prvo markiranje Medvednice provedeno je… Nastavi čitati →
Hrvatsko primorje, povijesni naziv za dio (“nagodbene”) Hrvatske od Rječine do naselja Tribanj u Velebitskom podgorju s otocima Krkom i Rabom; to je suvremena regija Hrvatske, obuhvaća 32% površine i 30% stanovništva Hrvatske. Dijeli se na sjeverno Hrvatsko primorje,… Nastavi čitati →
Hrvatsko proljeće, nacionalni pokret nastao u redovima Saveza komunista Hrvatske 1970. i 1971. protiv unitarizma, s kojim su išle ukorak i težnje za reformom gospodarskog, kulturnog i političkog života u kulturnim institucijama, među intelektualcima, znanstvenicima i studentima. Nazvan od… Nastavi čitati →
Hrvatsko zagorje, geografska i povijesna regija sjeverozapadne Hrvatske. Površine 1892 km2. Najvećim dijelom nalazi se u sklopu Krapinsko-zagorske županije (1230 km2), a manjim dijelom na području Zagrebačke i Varaždinske županije. Hrvatsko zagorje obuhvaća prostor porječja… Nastavi čitati →
Hrvatsko-srpska koalicija (HSK), savez hrvatskih i srpskih stranaka nastao koncem 1905. na osnovi → Riječke i → Zadarske rezolucije. HSK su činile: Hrvatska stranka prava, Napredna stranka, Srpska samostalna stranka, Srpska radikalna stranka, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije… Nastavi čitati →
Hrvatsko-ugarska nagodba, akt kojim su 1868. Hrvatska i Ugarska utvrdile međusobne državno-pravne odnose; nastao kao izravna posljedica stvaranja dualističkoga sustava sklapanjem Austro-ugarske nagodbe 1867. Sadržavala je 70 paragrafa i predstavljala temeljni zakon hrvatsko-ugarskih državnih i političkih odnosa u Monarhiji.… Nastavi čitati →
