Hrvatska misao, naziv više časopisa. 1. List za književnost, politiku i pitanja socijalna, mjesečnik koji je izlazio u Pragu 1897. kao glasilo Napredne omladine, promičući ideje T. G. Masaryka na kojima se izgradila politika “novoga kursa”; 2. Časopis za… Nastavi čitati →
Hrvatska narodna stranka (HNS), hrvatska politička stranka narodnjačke orijentacije, osnovali su je 13. X. 1990. S. Dabčević-Kučar, M. Tripalo, K. Džeba, D. Haramija i S. Bijelić, nakon raspada Koalicije narodnoga sporazuma i neuspjeha na izborima 1990. Sudjelovala… Nastavi čitati →
hrvatska perunika (Iris croatica), vrsta iz por. perunika (Iridaceae), jednosupnica; vanj. listovi perigona modroljubičasti, pri dnu žućkasti ili bijeli.
Hrvatska radio-televizija (krat. HRT), sustav radijskih i tv postaja, osnovao ju je Hrv. sabor 1990; razvila se od Radio Zagreba (1926), prve radiopostaje na Balkanu, i Televizije Zagreb, koja je započela s emitiranjem prvog tv programa u tadašnjoj Jugoslaviji 1956.
Hrvatska revija, naziv više književnih časopisa. 1. Časopis Matice Hrvatske, izlazio od 1928. do 1945. u Zagrebu, idejni tvorac i pokretač Filip Lukas; pokrenut kao središnji nacionalni časopis, pod uredništvom B. Livadića zrcali različita strujanja. 2. Časopis hrvatske emigracije,… Nastavi čitati →
Hrvatska seljačka stranka, hrvatska politička stranka utemeljena 1904. na poticaj braće → Stjepana i → Antuna Radića pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS), programski usmjerena na prosvjećivanje i gospodarski razvoj (poglavito seljaštva), na osnovi hrvatskoga… Nastavi čitati →
Hrvatska seljačka stranka (HSS), politička stranka utemeljena 15. XII. 1989. kao nastavak povijesnoga HSS-a. Prvi predsjednik Ivan Zvonimir Čičak. Na izborima 1990. nastupila u koaliciji s HDZ-om. Nakon izbora 1990. ujedinjuju se tri stranke haesesovske orijentacije s… Nastavi čitati →
Hrvatska socijaldemokratska stranka → Socijaldemokratska stranka Hrvatske
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), hrvatska politička stranka centra, osnovali su je u svibnju 1989, s programom liberalno-građanske demokracije i pod nazivom Hrvatski socijalno-liberalni savez, Slavko Goldstein, Vlado Gotovac, Zoran Lerotić i Božo Kovačević. Sudjelovala u Vladi demokratskoga jedinstva 1991–92.… Nastavi čitati →
Hrvatska stranka prava (HSP), hrv. polit. stranka pravaške, desne orijentacije, osn. 25. II. 1990. Osnivači: Dobroslav Paraga i Ante Paradžik. Na izborima 1990. sudjeluje u bloku s HDZ-om. Na poč. Domovinskog rata organizira paravojne postrojbe Hrv. obrambene… Nastavi čitati →
hrvatska umjetnost. Prapovijest. Na području današnje Hrvatske iz starijega kamenog doba potječu mnogobrojni kameni artefakti (strugala, šiljci, noževi) u špiljama (Šandalja kraj Pule, Vindija, Hušnjakov breg kraj Krapine s fosilnim ostacima diluvijalnoga pračovjeka). U mlađem kamenom dobu starosjedilački način… Nastavi čitati →
Hrvatska vila, list za zabavu, pouku, umjetnost i književnost, glasilo pravaški orijentiranih književnika; izlazila na Sušaku (1882–83) i u Zagrebu (1883–85), ured.: A. Harambašić, E. Kumičić te N. Kokotović.
hrvatska vučja stopa (Aristolochia croatica), po S. Horvatiću, endemična vrsta vučje stope u sjev. Hrv. primorju (otok Pag i okolica), vrlo slična blijedoj vučjoj s. (A. pallida) pa hrvatsku v. s. neki drže njezinom podvrstom.
Hrvatska zajednica, polit. stranka liberalnoga građ. usmjerenja, osn. u Zagrebu 1919. sjedinjenjem Starčevićeve Stranke prava i Napredne demokr. stranke. Vođe Ivan Lorković i Matko Laginja. Polit. predstavnik Hrvata u Privremenome nar. predstavništvu (1919–20); sudjeluje u stvaranju Hrv. bloka 1921.… Nastavi čitati →
hrvatski biskup (lat. episcopus chroatensis), naziv za hrv. dvorskog biskupa u XI. i XII. st. kao poglavara Crkve u Hrvata. Nakon ukidanja Ninske biskupije i bezuspješnog pokušaja obnove nekadašnje biskupije u Sisku na crkv. saboru u Splitu (928), područje… Nastavi čitati →
Hrvatski Blagaj, ruševine utvrde knezova Blagajskih iz XV. st. (napuštena 1865) na desnoj obali r. Korane. Od 1504. spominje se kao Blagajski Turanj. U vrijeme krajiške uprave (od 1699) sjedište kumpanije.
hrvatski film, filmovi proizvedeni u krajevima koji danas pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno kinematografija u sklopu hrvatske države. Oko godinu dana nakon pariške premijere Lumièreova “kinematografa”, braća Maissner, zagrebački fotografski obrtnici, prikazali su program Lumièreovih filmova u zgradi zagrebačkoga… Nastavi čitati →
Hrvatski glazbeni zavod (HGZ), osn. u Zagrebu 1827. kao privatno društvo ljubitelja glazbe radi organiziranja i unapređivanja glazb. života u Zagrebu. Pod nazovim Societas Filharmonica zagrabiensis (Zagrebačko filharmoničko društvo) djelovanje mu je 8. V. 1827. dopustilo Kralj.… Nastavi čitati →
Hrvatski institut za povijest, znanstv. ustanova za proučavanje hrv. povijesti, sa sjedištem u Zagrebu i podružnicom u Slavonskom Brodu. Osn. 1961. pod imenom Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske (s poglavitim težištem na proučavanju radničkog pokreta i NOB-a na… Nastavi čitati →
hrvatski jezik, skup svih govora Hrvatâ i književnih jezika načinjenih na osnovi tih govora.
Narječja, dijalekti i govori. Hrvati govore štokavskim, kajkavskim, čakavskim i torlačkim narječjem. Ti su nazivi djelomice pomoćni, prva tri prema upitnoj zamjenici (praslavensko *čüto… Nastavi čitati →
