Solunska fronta, balk. bojišnica u I. svj. ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena gl. saveznička baza. Fronta se protezala od Valone u Albaniji, preko Ohridskog i Prespanskog jezera, zatim uz planine Kajmakčalan i Belasicu do Strume,… Nastavi čitati →
Solunski proces, naziv za inscenirani sudski proces kojim je vojni sud srpske vojske u svibnju 1917. u Solunu osudio na smrt pukovnika Dragutina Dimitrijevića Apisa i još dvojicu časnika, inače članova tajne organizacije → Crna ruka, … Nastavi čitati →
solvatacija (iz lat.), vezanje, interakcija molekula otapala s ionima, molekulama ili koloidnim česticama otopljene tvari. Produkti solvatacije su solvati. Ako je otapalo voda, interakcija se naziva hidratacija, a produkti hidrati.
Solvay, Ernest, belgijski kemičar, industrijalac i mecena (Rebecq-Rognon, 16. IV. 1838 – Ixelles, 26. V. 1922). Izumio postupak za proizvodnju sode iz kuhinjske soli i ugljičnoga dioksida uz pomoć amonijaka. Zahvaljujući velikim prihodima od svojih izuma, financirao Institut za… Nastavi čitati →
solventnost (iz lat.), sposobnost plaćanja, sposobnost trg. društva da podmiri sva potraživanja.
Solženjicin, Aleksandr Isajevič, ruski književnik (Kislovodsk, 11. XII. 1918 – Moskva, 3. VIII. 2008). Studirao matematiku i filozofiju. U II. svjetskom ratu dragovoljac, topnički časnik u istočnoj Njemačkoj, uhićen zbog kritike Staljina (1945) te osuđen na 8 godina zatvora,… Nastavi čitati →
som (Silurus glanis), slatkovodna riba koštunjača iz por. somova (Siluridae). Jedna od najvećih slatkovodnih riba na svijetu. Dug do 5 m, a težak do 300 kg. Koža gola i meka, glava čvrsta, široko sploštena s dugim brcima. U… Nastavi čitati →
Somadeva, staroindij. pjesnik (XI–XII. st.). Njegova Kathasarítsagara na sanskrtu (More u koje utječu rijeke priča), djelo u 22 000 strofa pruža obilje podataka o običajima, vjeri, društv. prilikama srednjovj. Indije.
Somalci (Somalijci), narod iz kušitske skupine naroda u Somaliji, Etiopiji, Džibutiju i Keniji, o. 10 milijuna pripadnika. Po vjeri pripadaju muslimanima sunitima. Nomadski stočari, a u području oko rijekâ Shebeli i Juba i poljodjelci.
Somalija, država u ist. Africi, na tzv. Afričkom rogu, između Adenskoga zaljeva na S te Indij. oceana na I i J; graniči sa Džibutijem na SZ, Etiopijom na Z, te Kenijom na JZ; 3025 km obale.
Prirodna obilježja
U… Nastavi čitati →
somalski jezik, jezik Somalaca, pripada oromsko-somalskoj skupini ist. kušitskih jezika (afrazijske porodice). Vjerojatno i do 8 mil. govornika u Somaliji i možda 5 mil. u Etiopiji i drugdje (npr. Oroma ima vjerojatno više od 20 mil., većinom u Etiopiji).… Nastavi čitati →
soman (tvorničko ime), C7H16FO2P, najotrovniji nervni bojni otrov. Pripravljen u Njemačkoj kao pesticid (1944). Bezbojna tekućina bez okusa, slaba mirisa po trulom voću ili kamforu. Dobro se miješa s vodom.
somatomedini, skupina polipeptidnih hormona, građom slični inzulinu. Najvećim se dijelom stvaraju u jetri. S pomoću njih hormon rasta (somatotropin) djeluje na rast kostiju i mišića.
somatostatin, hormon koji stvaraju i luče stanice hipotalamusa te delta-stanice Langerhansovih otočića. Sprječava lučenje hormona rasta, tireotropina i kortikotropina iz adenohipofize te inzulina i glukagona iz gušterače. Smanjuje i lučenje hormona probavnog sustava. Sintetiziran je i kao lijek koji… Nastavi čitati →
somatotropin, hormon rasta. Luči ga prednji režanj hipofize. Utječe na rast kostiju, organa i mišićja putem metabolizma bjelančevina, masti i ugljikohidrata. Nedostatak s. u djetinjstvu uzrokuje patuljasti rast, a ako se pretjerano luči nastaje divovski rast ili u odrasloj dobi → akromegalija.
somatske mutacije, mutacije što se zbivaju u tjelesnim stanicama, često su povezane s određenim bolestima. → mutacije
somatske stanice, sve stanice u tijelu osim spolnih. Dijele se mitozom.
Sombart, Werner, njemački ekonomist (Ermsleben, 19. I. 1863 – Berlin, 18. V. 1941). Profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Berlinu. Najviše pisao o kapitalizmu, no njegova stajališta variraju od marksizma do nacionalsocijalizma. Njegova povijesna analiza kapitalizma dosta je prihvaćena… Nastavi čitati →
Sombor, grad u sjeverozap. Bačkoj (Vojvodina), sjeverozap. Srbija, 14 km i od Dunava i 155 km sz od Beograda; 51 606 st. Trg., kult. i industr. središte, želj. i cestovno čvorište. Tekst., prehr. i kovinska ind. Proizvodnja kožne galanterije.… Nastavi čitati →
sombrero (španj. sombra sjena), šešir široka oboda, najčešće od slame ili palminih vlakana, rjeđe od pusta. Uobičajen u Španjolskoj, Meksiku i Juž. Americi.
