Janssen, Pierre Jules César, franc. astronom (Pariz, 22. II. 1824 – Meudon, 23. XII. 1907). Sudionik mnogih znanstvenih ekspedicija: Peru, Japan, Alžir, Indija i dr. koje su određivale magnetski ekvator Zemlje, spektroskopski promatrale Sunce, proučavale… Nastavi čitati →
Janssen, Zacharias, niz. optičar (?, 1580 – ?, o 1638). Konstruirao složeni mikroskop s nekoliko leća u objektivu i okularu.
Janssens, Pieter (pr. ime P. J. Elinga), hol. slikar (Brugges, o. 1640 – Amsterdam, prije 24. IX. 1682). Na način P. de Hoocha tehnički precizno slikao interijere profinjena kolorita i difuznih, mekih osvjetljenja.
Jansson, Eugène Fredrik, švedski slikar (Stockholm, 18. III. 1862 – Stockholm, 15. VI. 1915). Diplomirao na Akademiji u Stockholmu; slikao krajolike, gradske vedute, portrete i muške aktove na način impresionističkoga slikarstva (Muški akt).
Jansson, Tove, finska i švedska književnica i slikarica (Helsinki, 9. VIII. 1914 – Helsinki, 27. VI. 2001). Proslavila se kao autorica knjiga za djecu te stripova za djecu i odrasle. Središte fantastičnog svijeta njezinih… Nastavi čitati →
Jansson(ius), Jan, niz. kartograf (Arnhem, 1588 – Amsterdam, 1664). Priredio novo izdanje Ptolemejeve Geografije (1617), Mercatorov Atlas (1633) i izradio Novus atlas (1657–61).
Janša, Janez (pravim imenom Ivan), slovenski političar (Ljubljana, 17. IX. 1958). Diplomirao općenarodnu obranu. Kao kandidat za predsjednika slovenske omladinske organizacije 1988. uhićen zbog navodnog odavanja vojne tajne i osuđen na vojnom sudu na godinu i pol… Nastavi čitati →
jantar (rus. iz lat.) ili ćilibar (tur. iz perz. koji privlači slamu) ili sukcinit (lat.), amorfni žuto-smeđi mineral iz skupine fosilnih smola. Poznat u staro doba. Trljanjem postaje električki negativan. Starogrčki naziv za j. je elektron. U starini povezan… Nastavi čitati →
jantarna kiselina, dvobazična org. kiselina. Javlja se u obliku bezbojnih kristala topljivih u vodi i alkoholu. Ima je u jantaru i nekim biljkama. Prvi ju je izolirao Agricola (1546. suhom destilacijom jantara). Soli j. k. su sukcinati.
jantarnjak (Succinea), rod puževa plućnjaka (Pulmonata); kućica boje jantara: 2,2×1,1 cm; žive na vlažnim livadama, u vlažnim šumama blizu vode, na nadvodnim dijelovima močvarnog bilja u sjev. i sr. Europi; najpoznatija vrsta S. putris, prijelazni domaćin plošnjaka koji parazitira u pticama.
jantarski put, vjerojatno najstarija europska komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala na trgovini jantarom; trgovački put kojim se prenosio jantar s obala Baltičkog mora preko europskog kontinenta do obala Sredozemlja. S obzirom na vjerovanja u magijske moći jantara,… Nastavi čitati →
jantina (Janthina), ljubičasti splavari, rod grabežljivih pučinskih puževa prednjoškržnjaka (Prosobranchiata) s oko 30 vrsta; žive po toplim morima (i u Jadranu poznat J. nitens, splavaš); plivaju površinom ispod “splavi” načinjene od nakupina sluzi koju izluči puževo stopalo; osim… Nastavi čitati →
Janûb Sînâ’ (arap. juž. Sinaj), namjesništvo koje obuhvaća juž. dio Sinajskog poluotoka, Egipat; 33 tis. km2, 63 800 st. Sjev. granica namjesništva ugrubo prolazi starim hodočasničkim putom od Sueza do Elata u Izraelu. Ugl. brdovito područje… Nastavi čitati →
Janus, Saturnov deseti satelit, promjera o. 200 km. Otkrio ga A. Dollfus 1966.
Januševec, klasicistički dvorac s parkom blizu Brdovca. Pravokutna tlocrta; portik sa stupovima; kupolaste sred. dvorane, unutrašnjost oslikana freskama (vedute različitih gradova). Dao ga je podići general Vrkljan o. 1830.
Janušić, Jurislav, hrvatski novinar, publicist i pjesnik (Varaždin, 17. IV. 1881 – Zagreb, 16. VI. 1908). Demokrat, pripadnik napredne omladine, napadao Khuen-Héderváryja i klerikalce. S B. Vodnikom pokreće i uređuje književnu reviju Mlada Hrvatska … Nastavi čitati →
Janjanbureh, bivši Georgetown, luka i gl. grad istoimene provincije (1280 km2, 11 800 st.), na otoku MacCarthyju na r. Gambiji, sred. Gambija; 7200 st. Lokalno trgovište i izvozna luka poljoprivr. kraja (riža, kikiriki). Osn. 1823. kao naselje za oslobođene robove.
Janjatović, Bosiljka, hrvatska povjesničarka (Sušak, 31. I. 1936 – Orebić, 26. VIII. 2006). Diplomirala i doktorirala (1973) povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; od 1962. radila u Institutu za historiju radničkog pokreta; istraživala sindikalni i radnički pokret u Kraljevini… Nastavi čitati →
