Kašić, plemićka obitelj u Pagu, Rabu, Ninu i Zadru. Ime potječe od Dominika Radoševog zvanog Kaša (XIV. st.). Obnašali vodeće službe u komunalnoj upravi grada Paga (sudac Nikola 1536; javni bilježnici Luka 1491–97, Božidar 1695–1731. i dr.). Jedan ogranak… Nastavi čitati →
Kašić, Bartol, hrvatski pisac i jezikoslovac (Pag, 15. VIII. 1575 – Rim, 28. XII. 1650). Školovao se u Loretu i na isusovačkom kolegiju u Rimu. Zaredio se 1608. Poslije živio u Dubrovniku, gdje je bio… Nastavi čitati →
Kašina, naselje na jugoist. padinama Medvednice, na cesti Sesvete–Marija Bistrica; 1487 st. Župna crkva sv. Petra.
Kaškadarja, također Kašadarja, oblast u juž. Uzbekistanu; 28 400 km2, 2 337 400 st. Ugl. suho stepsko područje kojim prolazi r. Kaška. Uzgoj pamuka (uz natapanje), voća, vinove loze; stočarstvo.
Kašman, Josip, hrvatski bariton (Mali Lošinj, 14. VII. 1850 – Rim, 7. II. 1925). Pjevanje učio u Zagrebu (I. Zajc) i Milanu, 1870–75. član novoosnovane Zagrebačke opere, 1875. nastupao u Milanu (Scala), Madridu, Petrogradu, Varšavi,… Nastavi čitati →
kašmir, fina vuna svilenkasta sjaja, dobiva se čupanjem vune mlade kašmirske koze (ponajprije se uzgajala u Kashmiru, potom i drugdje; otuda ime). Naziv i za vrstu šala koji se izrađuje u Kashmiru, za laganu tkaninu od vune ili rejona… Nastavi čitati →
Kašmir (Kashmir), regija i bivša prinčevina u sjeverozapadnom dijelu Indijskoga potkontinenta; 222 236 km2. Regija je predmet spora i podijeljena između Indije (indijska savezna država → Džammu i Kašmir (Jammu i Kashmir), 101 … Nastavi čitati →
kašmirski jezik, najveći jezik u dardskoj skupini indoarijskih jezika, s više od 3 mil. govornika u Kashmiru u Indiji (gdje ima i služb. status) i Pakistanu. Piše se arap. pismom (muslimani) i sardskim pismom, jednim odvjetkom pisma devanagari (hindusi), te devanagarijem.
kaštel (lat.), ant. rim. utvrda ili manji utvrđeni voj. tabor, poglavito uz linije obrambenog limesa. U sr. vijeku samostalna utvrda ili pojedini objekt (kula) u nekome utvrđenom kompleksu. Često označava i grad (burg) ili naselje podignuto uz grad odn. neki… Nastavi čitati →
Kaštela, primorski kraj na sjevernoj obali Kaštelanskoga zaljeva, između Trogira i Splita. Gradsko upravno područje koje se sastoji od sedam naselja, grupiranih u Donja i Gornja Kaštela, koja u administrativnom smislu čine cjelinu: Kaštel Sućurac (administrativno središte,… Nastavi čitati →
kaštelan (novolat.), u sr. vijeku, upravitelj odn. nadzornik utvrde ili grad. straže i posade, katkada i zapovjednik kaštela, utvrde, grada; u nekim krajevima k., imenovan od kralja, obnašao je i sudsku vlast. U hrv. izvorima istoznačnica za naziv k. jest… Nastavi čitati →
Kaštelan, Andrija, hrv. liječnik (Barbat na Rabu, 30. X. 1934). Studirao na Med. fak. u Zagrebu, od 1975. prof. fiziologije i imunologije. Vodio Centar za tipizaciju tkiva, te proučavao histokompatibilnost, imunogenetiku, ulogu HLA-antigena i dr. Od 1979.… Nastavi čitati →
Kaštelan, Jure, hrvatski književnik (Zakučac, kraj Omiša, 18. XII. 1919 – Zagreb, 25. II. 1990). Školovao se u Splitu i Zagrebu. Godine 1942. priključuje se narodnooslobodilačkom pokretu. Diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949,… Nastavi čitati →
Kaštelančić, Ante, hrvatski slikar (Podstrana, 17. VIII. 1911 – Split, 15. IV. 1989). Završio Akademiju u Zagrebu; profesor na splitskim umjetničkim školama. U ranoj fazi pod utjecajem van Gogha pastoznim namazima slika figuralne kompozicije, mrtve… Nastavi čitati →
Kaštelanski zaljev, zaljev Jadranskoga mora u srednjoj Dalmaciji. Prostire se između kopna, otoka Čiova i poluotoka Marjana; dug je 14,8 km, širok do 6,6 km, dubok do 60 m. Trogirski kanal spaja ga s Trogirskim zaljevom; prema Splitskom kanalu… Nastavi čitati →
Kaštelir-Labinci (talijanski Castelliere-Santa Domenica), naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, u zapadnoj Istri, 13 km sjeveroistočno od Poreča; leže na 215 m (Kaštelir) i 184 m (Labinci) nadmorske visine. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i stočarstvom. Razvijena… Nastavi čitati →
Kašubi, pribaltički slavenski narod nastanjen uz donju Vislu i Pomorje; kao i drugi baltički i baltoslavenski narodi, najvećim dijelom najprije germanizirani, a u Poljskoj polonizirani. U XVI. stoljeću javljaju se prvi zapisi na kašupskom jeziku.
kašupski jezik, jedan od arhaičnih zapadnoslavenskih jezika, s velikim brojem narječja. → poljski jezik
kat (khat, čat), lišće i mladi izdanci biljke Catha edulis, koja raste u ist. Africi. Sadrže tvari koje imaju psihostimulacijske osobine nalik amfetaminu. Lišće se žvače svježe, dok se od osušenoga pripravljaju napitci (“abesinski čaj”).
