koordinacijska (koordinativna) veza, vezanje atoma ili atomskih skupina na središnji atom ili ion s pomoću gl. i sporednih valencija. Time se objašnjava struktura kompleksnih kem. spojeva.
koordinacijski broj, broj čestica poredanih oko središnje čestice u kristalnoj rešetki. Također, broj atomskih skupina ili iona oko središnjeg atoma kod kompleksnih spojeva.
koordinata (novolat.) 1. Svaki od brojeva kojima se određuje položaj točke na pravcu, u ravnini ili u prostoru. Pojam je nastao u analitičkoj geometriji (Descartes, Fermat), a naziv je uveo Leibniz (1692). Koordinate su: apscisa, ordinata i aplikata.… Nastavi čitati →
koordinatni sustav, sustav za određivanje točke na pravcu, ravnini i u prostoru s pomoću točaka (koordinata). K. s. uveo je Descartes (1637) pa se govori o Kartezijevu k. s. Najjednostavniji je k. s. na pravcu, određen ishodištem i jediničnim… Nastavi čitati →
koordinatograf, naprava za ucrtavanje točaka prema njihovim koordinatama. Ovisi o vrsti koordinatnog sustava.
Kootenay ili Kootenai, r. na Z Sjev. Amerike. Izvire u Stjenjaku u provinciji Alberti, Kanada. Teče na J kroz istoimeni nac. park u provinciji British Columbia. Stvara jezero Kootenay (400 km2) u provinciji British Columbia. Dio r.… Nastavi čitati →
Kopač, Slavko, hrvatski slikar (Vinkovci, 21. VIII. 1913 – Pariz, 23. XI. 1995). Završio Akademiju u Zagrebu; od 1948. djelovao u Parizu. U ranim radovima vidljiv utjecaj postimpresionizma, poslije napušta klasično slikarstvo i slobodnije se koristi plošnom… Nastavi čitati →
Kopački rit (također Kopačevski rit), park prirode i posebni zoološki rezervat, smješten u Baranji, sjeveroistočno od Osijeka, sjeverno od Drave i zapadno od Dunava; u Osječko-baranjskoj županiji. Moguće je da je ime dobio po… Nastavi čitati →
kopaifera (port. iz španj.) → kopaiva-balzam
Kopais, bivše periodično jezero u s dijelu grč. pokrajine Beocije, nastalo proširenjem r. Kefissós. Potkraj XIX. st. meliorirano te je veći dio površine pretvoren u agrarno zemljište (žitarice, pamuk). Na nekadašnjem otočiću posred jezera ostaci utvrde Gla i kiklopskih zidina iz mikenskog doba.
kopaiva-balzam, žutosmeđi, tekući, gorki balzam koji se dobiva od trop. drveća kopaifera (Copaifera officinalis) iz Juž. Amerike. U medicini se nekoć rabio protiv gonoreje, a u današnje vrijeme u ind. prozirnih (“paus”) papira.
kopali (španj.), recentne i recentnofosilne smole biljnog podrijetla koje sadrže terpenske spojeve. Dobivaju se kopanjem iz zemlje ili smolarenjem živoga trop. crnogoričnog drveća. K. se razlikuju po boji, tvrdoći i topivosti ovisno o podrijetlu i obradi. Po podrijetlu dijele se… Nastavi čitati →
Kopaonik, planinski masiv u sred. Srbiji, i od r. Ibar s najvišim Pančićevim vrhom (2017 m). Građen od granita i kristalnih škriljevaca. Pretežno prekriven šumskom i travnatom vegetacijom. Seizmičko područje. U okolici Trepče iskorištavanje ležišta željezne rude, bakra, olova,… Nastavi čitati →
Kopar (slov. Koper; tal. Capodistria), grad (23 285 st.) i luka na JI obali Tršćanskog zaljeva. U poč. smješten na otoku, poslije povezanim s kopnom. U rim. razdoblju kao Capris. U ranome i razvijenome sred. vijeku pod vlašću Akvilejskog… Nastavi čitati →
kopar (Anethum graveolens), jednogodišnja zelen iz por. štitarki (Apiaceae), žutih cvjetova. Plodovi sadrže eterično ulje, a listovi služe kao začin i povrće.
kopejka (rus.), rus. srebreni novac, težak 1 g, u optjecaju od 1535. Isprva kovan sa znakom koplja (odatle ime). Od 1701. kuje se od bakra kao stoti dio rublja, a od 1924. od mjedi. Jedan rus. rubalj iznosi 100 kopejaka.
Kopejsk ili Kopeisk (do 1928. Ugolnye Kopi), grad smješten u juž. Uralu, u Čeljabinskoj oblasti; 78 000 st. Osn. 1920. god. u središtu bazena bogata lignitom. Od 1960. stagnira zbog sve veće mehanizacije rudarstva te zatvaranja pojedinih rudnika.
Kopenhagen (dan. København), gl. grad Danske: 1 089 700 st. Površina grada 88 km2. Veći dio grada je na I otoka Sjaellanda, manji dio, Christianshavn, na otoku Amageru. Dijelovi grada povezani mostom. Na S grada Frihavn,… Nastavi čitati →
kopenhaška (kopenhagenska) škola, u lingvističkoj znanosti, jezična škola koju su osnovali L. Hjelmslev i dr. u Kopenhagenu. Nastoji, polazeći od shvaćanja jezika kao matematičkog i autonomnog sustava, izgraditi sveopću formalnu gramatiku. Temelji se na hipotezi da je moguća analiza… Nastavi čitati →
Kopernik, Nikola (pravim imenom Mikołaj; latinski: Nicolaus Copernicus), poljski astronom (Toruń, 19. II. 1473 – Frombork, 24. V. 1543). Studirao u Krakovu, Bologni, Padovi, Ferrari. U Fromborku organizirao zvjezdarnicu. Utemeljitelj moderne astronomije postavivši teoriju takozvanoga heliocentričnog sustava –… Nastavi čitati →
