Abecedar:

krila

krila, organi za letenje u ptica i mnogih kukaca (lat. alae). U ptica to su izmijenjeni prednji udovi, u kukaca opnaste izrasline iz sr. i stražnjega kolutića ili segmenta prsa.

krilaši

krilaši (Pterygota), skupni naziv za kukce koji imaju krila u odraslom stanju: vodencvjetovi (Ephemeroidea), vretenca (Odonata), žoharaši (Distyoptera), obalčari (Plecoptera), leptiri (Lepidoptera) i dr.

krill

krill (norv.), u stručnoj biol. literaturi usvojen izraz za plankton hladnih sjev. mora koji se najviše sastoji od račića, os. od Euphausia superba; gl. hrana kitova usana.

krilni oltar

krilni oltar, oltarna slika čijem se središnjem glavnom dijelu retablu pričvršćuju pokretne drvene ploče (dvije kod diptiha, tri kod triptiha, a više njih kod poliptiha), koje otvorene predstavljuju njegova krila. Krilni su oltari oslikani s… Nastavi čitati →

krilnica ili krilni rog

krilnica ili krilni rog, limeno puhačko glazbalo, čunjaste cijevi pri kraju proširene u široku zvučnicu. Ima 3 ventila, ugođena u B. Diskantove (sopranske) položine, dionica se bilježi u G-ključu, zvuči veliku sekundu dulje. Zvuk je nešto tamniji i grublji… Nastavi čitati →

krilo

krilo 1. Organ za letenje u ptica i kukaca (→ krila). 2. U hidrodinamici i aerodinamici, ploha određenog presjeka na kojoj se zbog gibanja kroz vodu ili zrak stvara sila uzgona okomita na smjer gibanja krila. Sila uzgona ovisi… Nastavi čitati →

Krilo Jesenice → Jesenice

Krilo Jesenice → Jesenice

krilonošci

krilonošci (Pteropoda), red pelagičkih morskih puževa iz podrazreda stražnjokržnjaka (Opisthobranchia) sa stopalom poput krila koja služe za plivanje; najvažniji rod → klija.

Krilov (Krylov), Ivan Andrejevič

Krilov (Krylov), Ivan Andrejevič, ruski književnik (Moskva, 13. II. 1768 – Sankt Peterburg, 21. XI. 1844). Izdavao humoristični časopis, pisao satire i komedije (Modna trgovina; Lekcija kćerima), autor komične opere Ilja bogatir.… Nastavi čitati →

Krilov, Nikolaj Mitrofanovič

Krilov, Nikolaj Mitrofanovič, ruski matematičar (Sankt Peterburg, 29. XI. 1879 – Moskva, 11. V. 1955). Sveučilišni profesor u Sankt Peterburgu (od 1912), član Akademije znanosti SSSR-a (od 1929). Bavio se problemima interpolacije, diferencijalnim jednadžbama, nelinearnim problemima fizike.

Krim

Krim, poluotok i autonomna republika na JI Ukrajine; 26 081 km2, 1 924 400 st. S ostatkom kopna na S povezan Perekopskom prevlakom. Smjestio se između Crnoga i Azovskoga mora. Kerčki prolaz dijeli ga… Nastavi čitati →

krimen

krimen (lat.), zločin, zločinstvo, zlodjelo; grijeh, krivnja; kazneno djelo. Protupravno djelo koje u posebnom postupku progoni i kažnjava država izričući za to javnu kaznu. U rim. pravu razlikuje se delictum od crimena, pod kojim se razumijevaju priv. delikti, protupravne… Nastavi čitati →

kriminalistička književnost

kriminalistička književnost, žanr prozne književnosti u čijim je djelima (romani, pripovijetke, novele) u središtu pripovjedačkog i čitateljskog zanimanja neka kriminalna radnja ili zločin te njegovo postupno napeto otkrivanje ili rasvjetljavanje, najčešće s osloncem na psihološke ili društvene uzroke. Glavni… Nastavi čitati →

kriminalistički film

kriminalistički film, jedan od najpostojanijih film. žanrova, u širem smislu obuhvaća većinu (pod)žanrova koji tematiziraju neko kriminalno djelo/djela (gangsterski film, detektivski film, triler, akcijski i akcijsko-pustolovni film), no najčešće se pod njim razumijevaju gangsterski i detektivski film. U tom… Nastavi čitati →

kriminalistika

kriminalistika (lat. preko njem.), znanost koja se bavi primjenom iskustava i spoznaja prir. i tehn. znanosti zbog utvrđivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja. Dijeli se na kriminalističku tehniku i na kriminalističku taktiku. Tehnika obuhvaća razne metode istraživanja tragova koji ostaju… Nastavi čitati →

kriminalitet

kriminalitet (lat. preko njem.), pojava činjenja kaznenih djela u određenoj sredini i u određenome vremenskom razdoblju. K. je društv. pojava i ima svoje soc. i individualne uzroke. U širem smislu obuhvaća sve protupravne aktivnosti za koje je propisana neka društv.… Nastavi čitati →

kriminalna politika

kriminalna politika, racionalna i planirana organizacija aktivnosti države i društva usmjerena na suzbijanje kriminaliteta preventivnim i represivnim mjerama; izučava postojeće zakonodavstvo i njegovu primjenu i istražuje načine, oblike i metode suzbijanja kriminaliteta. K. p. je deontološka znanost, tj. pitanja… Nastavi čitati →

kriminologija

kriminologija (tal.), znanstv. disciplina koja izučava kriminalitet kao društv. pojavu i njegove soc. i individualne uzroke, odn. čimbenike, i pronalazi zakonitost njegova kretanja. K. je fenomenološka i etiološka znanost; u širem smislu obuhvaća sve kaznene znanosti. U k. postoje različiti… Nastavi čitati →

Krimmlerovi slapovi

Krimmlerovi slapovi, tri slapa na r. Krimmler, pritoku Salzacha, o. 55 km z od Zell am Seea, jugozap. Austrija. Ukupna visina slapova 381 m. Dio nac. parka. Turizam.

Krimska gora

Krimska gora, planinski masiv na J poluotoka Krima, juž. Ukrajina. Duga 154 km, široka u prosjeku 50 km. Izdiže se iznad sjev. obale Crnoga mora. Građena od pješčenjaka, vapnenaca, glinenih škriljevaca i lapora. Najviši vrh Roman-Koš (1545 m). Sastoji… Nastavi čitati →