Bonaparte, Caroline Marine Annonciade, najmlađa sestra → Napoleona I. (Ajaccio, 25. III. 1782 – Firenca, 18. V. 1839). Supruga → Joachima Murata, poslije kralja Napulja. Nakon suprugova smaknuća pobjegla u Austro-Ugarsku.
Bonaparte, Charles Louis Napoléon → Napoleon III.
Bonaparte, Jérôme, najmlađi brat → Napoleona I. (Ajaccio, 15. XI. 1784 – Villegenis, kraj Pariza, 24. VI. 1860). Kao pomorski časnik odlazi 1802. u Ameriku, vraća se 1805, kralj Vestfalije 1807–13. Njegov sinovac → Napoleon III. imenovao… Nastavi čitati →
Bonaparte, Joseph, najstariji brat → Napoleona I. (Corte, Korzika, 7. I. 1768 – Firenca, 28. VII. 1844). Predstavnik Francuske u Rimu (1797), opunomoćenik u SAD-u (1800), kralj Napulja (1806–08), kralj Španjolske (1808), koju napušta poslije poraza kraj Vittorije… Nastavi čitati →
Bonaparte, Louis, treći brat → Napoleona I., otac → Napoleona III. (Ajaccio, 2. IX. 1778 – Livorno, 25. VII. 1846). Kralj Nizozemske (od 1806); zbog političkih nesuglasica s bratom odrekao se (1810) prijestolja u korist sina,… Nastavi čitati →
Bonaparte, Lucien, brat → Napoleona I. (Ajaccio, 21. V. 1775 – Viterbo, 29. VI. 1840). Zaslužan za uspješno izveden Napoleonov državni udar 18. brumairea (9. XI. 1799); ministar unutarnjih poslova (1799–1800) i poslanik u Madridu (1800). Zbog sukoba… Nastavi čitati →
Bonaparte, Napoléon → Napoleon I.
Bonaparte, Pauline (Maria Carlotta), sestra → Napoleona I. (Ajaccio, 20. X. 1780 – Firenca, 9. VI. 1825). Supruga generala Leclerca; poslije njegove smrti (1803) udana za kneza Camilla Borghesea. Guastalska vojvotkinja (1805–14). Ovjekovječena u kiparskom djelu → … Nastavi čitati →
bonapartisti, pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj; u užem značenju pristaše restauracije te dinastije nakon pada Prvog (1814) i Drugog Carstva (1870). U vrijeme Revolucije 1848. bonapartisti su uspjeli na prijestolje dovesti princa → Louisa Bonapartea (Napoleon III.), sinovca… Nastavi čitati →
bonapartizam 1. U užem smislu, djelovanje pristaša pretenzija članova obitelji Bonaparte na francusko prijestolje; danas više ne predstavljaju politički čimbenik u Francuskoj. 2. U širem smislu, svaka težnja za političkim sustavom po uzoru na → Napoleona I. ili →… Nastavi čitati →
Bonarelli, Guidubaldo, talijanski književnik (Pesaro, 25. XII. 1563 – Fano, 8. I. 1608). Autor vrlo popularne pastirske igre Fili di Sciro (1607), koja svojom glazbenošću te izvještačenim razvojem ljubavnog motiva najavljuje barokni stil.
Bonatz, Paul, njemački arhitekt (Solgne, 6. XII. 1877 – Stuttgart, 21. XII. 1956). Studij arhitekure završio u Münchenu; predavao na sveučilištima u Stuttgartu i Carigradu. Projektirao smirenu funkcionalnu arhitekturu strogih oblika: kolodvori u Darmstadtu i Stuttgartu, muzej u Baselu; Opera u Ankari.
Bonaventura, sv., (pravo ime Giovanni di Fidanza), kardinal, crkveni naučitelj (Bagnoregio, Toskana, 1221 – Lyon, 15. VII. 1274). Franjevac, profesor u Parizu od 1248; general franjevačkog reda od 1257, imenovan kardinalom i biskupom Albana (pokraj Rima) 1273. Kao general… Nastavi čitati →
Bončev, Nešo, bugarski književnik (Panagjurište, 2. II. 1839 – Moskva, 17. II. 1878). Smatra se začetnikom bugarske književne kritike. Poznavatelj antičke i europske književnosti. Smatrao da književnost treba biti i realistična i odgojna. Važnija djela: Klasični europski pisci na… Nastavi čitati →
Bond, Edward, engleski dramatičar (London, 18. VII. 1934). U svojim komadima tematizira nasilje kao posljedicu odnosa vlasti i pojedinca. Pisao i filmske scenarije. Važnija djela: Vjenčanje pape; Spašeni; Rano jutro; Uska cesta prema dalekom sjeveru; Lear; Bingo; Luda; Ljeto.
Bondarčuk, Sergej Fjodorovič, sovjetski filmski glumac i redatelj (Bilozerka, Ukrajina, 25. IX. 1920 – Moskva, 20. X. 1994). Međunarodno najpopularniji sovjetski filmaš; najveće uspjehe postigao kao redatelj, ponajprije Čovjekovom sudbinom (1959, adaptacija Šolohovljeve pripovijesti) i Oscarom nagrađenim Ratom i… Nastavi čitati →
Bondarev, Jurij Vasiljevič, sovjetski književnik (Orsk, 15. III. 1924). Poznat kao autor romana i novela s ratnom tematikom: Na velikoj rijeci; Vreli snijeg; Obala; Izbor; Igra; Posljednje salve.
bonderiranje ili bonderizacija, presvlačenje aluminijskih, cinčanih i željeznih dijelova (najčešće strojeva) tankim slojem fosfata.
Bondeson, August, švedski književnik (Vessige, 2. II. 1854 – Göteborg, 23. IX. 1906). Proučavao život u Hallandu i skupljao narodno blago. U prozi, posebno sa svojim junakom Johnom Chronschoughom, daje klasični oblik švedskog humora. Važnija djela: Seoske pripovijesti; Memoari učitelja Johna Chronschougha.
Boner, Ulrich, švicarski propovjednik i pisac (XIV. stoljeće). Spominje se u razdoblju 1324–49. Dominikanac, živio u Bernu. Napisao zbirku od 100 basni u stihovima, priča iz životinjskog i biljnog svijeta. Priče su ispripovijedane jednostavnim i jasnim stilom s blagim… Nastavi čitati →
