ksi, četrnaesto slovo grč. alfabeta; brojčana vrijednost 60; izgovara se kao ks, u lat. transliteraciji x.
ksifozuri (grč.), bodljaši (Xiphosura), jedini živući rod, najvećim dijelom izumrlih morskih člankonožaca iz razreda klještara (Chelicerata), odn. praklještara, zastupan s dvjema vrstama: američki i molučki bodljaš.
ksilen, dimetilbenzen, zapaljiva tekućina koja postoji u tri izomerna oblika (orto-, meta-, para-) i dobiva se iz katrana kamenog ugljena. Služi kao otapalo, u mikroskopiji, kao sirovina za dobivanje boja i mirisa.
ksilit, lignit, fosilni drveni dijelovi mrkog ugljena neznatno zahvaćeni procesima pougljenjivanja u kojima se jasno razabire struktura drveta.
ksilofon (grč.), udaraljka sastavljena od 4 niza kromatski udešenih drvenih pločica (najčešće 36) položenih na trake od ispletene slame, klobučaste svitke ili gumene vrpce, s rezonantnim cijevima ispod pločica (omogućavaju mekši ton i njegovo dulje zvučanje). Ton se proizvodi udaranjem… Nastavi čitati →
ksiloza, d-pentoza, monosaharid kojega ima u biljnim tvarima (drvo, ljuske plodova i dr.). Upotrebljava se kao sladilo za dijabetičare, za štavljenje kože, kod bojenja i dr.
ksoanon (grč.), u grč. arhajskoj umjetnosti naziv za zavjetni kip od drva. Po legendi prve takve kipove izradio je Dedal. Isti naziv imaju i kameni kipovi kore i kurosi iz ←VII. i VI. st. u ukočenom frontalnom stavu.
kšatrije (sanskrt.), u drevnome indij. kastinskom poretku, druga kasta (iza brahmana) kojoj pripadaju ratnici i plemići. Tvorili sloj vladara, poslije iz njih nastaje feud. klasa zemljoposjednika.
Kšesinska (Kschessinska), Matilda Feliksovna, ruska plesačica (Ligovo, kraj Sankt Peterburga, 31. VIII. 1872 – Pariz, 6. XII. 1971). Dijete poljskih plesača koji su nastupali u Sankt Peterburgu. Školovala se u tamošnjoj carskoj baletnoj školi, od 1895.… Nastavi čitati →
ktenidije (lat. prema grč.), oblik škrga u mekušaca iz kojeg su se razvili svi drugi oblici škrga.
ktetik (grč.), posvojni pridjev od imena naseljenog mjesta (npr. krapinski od Krapina).
Ktezifont (grč. Ktésiphon), ant. grad u Mezopotamiji na Tigrisu; danas ruševine ji od Bagdada, Irak. Utemeljili su ga Parti (←III. st.); potom zimska rezidencija njihovih vladara, poslije sjedište Sasanida. God. 637. osvajaju ga Arapi te biva napušten. Sačuvani su… Nastavi čitati →
Ktezija (grč. Ktesías), grč. pisac (←V/IV. st.). Liječnik iz Knida. Kao zarobljenik proveo 17 g. na perz. dvoru i napisao Povijest Perzije u 23 knjige. Autor je i djela O Indiji, u kojem iznosi prve stvarne podatke, ali… Nastavi čitati →
ktitor (grč.), u Pravosl. crkvi, utemeljitelj (zadužbinar) manastira, najčešće vladar ili velikaš. Podiže i uzdržava manastir, nadzire njegove prihode i često imenuje poglavara. Portreti ktitora obično su naslikani u crkvi u kojoj podižu i vlastite grobnice.
Ku K’Ai-Chih, kin. slikar i pjesnik (Wu-shi, Kiangsu, o. 344 – 406). Najznačajniji slikar Šeste dinastije. Djelovao na jugu zemlje gdje se u tradic. kin. slikarstvu stapaju vizije o umj. Konfucija s budističkim svjetonazorom. Na čuvenom svitku od… Nastavi čitati →
Ku-Klux-Klan, bjelačka rasistička teroristička organizacija u SAD-u, osn. u Tennesseeju 1865. s ciljem borbe protiv oslobađanja crnaca od ropstva i rasne jednakosti. Organizirala i provodila nasilje i teror nad crncima i borcima za građ. prava u južnjačkim državama SAD-a.… Nastavi čitati →
Kuala Lumpur, gl. i najveći grad Malezije, na Z Malajskog poluotoka, na sutoku r. Kelang i Gombak, 40 km od Malačkog tjesnaca; grad 1 410 300 st., metropolitanska regija 3 726 200 st. Upravno, kult.,… Nastavi čitati →
Kuala Terengganu, gl. grad sav. države Terengganu, zap. Malezija, na I Malajskog poluotoka, na ušću r. Sungai Terengganu u Juž. kin. more, 300 km si od Kuala Lumpura; 277 300 st. Trg. središte poljoprivr. kraja (riža, uljena palma,… Nastavi čitati →
Kuantan, gl. grad sav. države Pahang, zap. Malezija, na I Malajskog poluotoka, na ušću r. Kuantan u Juž. kin. more, 200 km i od Kuala Lumpura; 314 tis. st. Najvažnija malezijska luka na ist. obali Malajskog poluotoka (cestovna… Nastavi čitati →
