Krilov, Nikolaj Mitrofanovič, ruski matematičar (Sankt Peterburg, 29. XI. 1879 – Moskva, 11. V. 1955). Sveučilišni profesor u Sankt Peterburgu (od 1912), član Akademije znanosti SSSR-a (od 1929). Bavio se problemima interpolacije, diferencijalnim jednadžbama, nelinearnim problemima fizike.
Krim, poluotok i autonomna republika na JI Ukrajine; 26 081 km2, 1 924 400 st. S ostatkom kopna na S povezan Perekopskom prevlakom. Smjestio se između Crnoga i Azovskoga mora. Kerčki prolaz dijeli ga… Nastavi čitati →
krimen (lat.), zločin, zločinstvo, zlodjelo; grijeh, krivnja; kazneno djelo. Protupravno djelo koje u posebnom postupku progoni i kažnjava država izričući za to javnu kaznu. U rim. pravu razlikuje se delictum od crimena, pod kojim se razumijevaju priv. delikti, protupravne… Nastavi čitati →
kriminalistička književnost, žanr prozne književnosti u čijim je djelima (romani, pripovijetke, novele) u središtu pripovjedačkog i čitateljskog zanimanja neka kriminalna radnja ili zločin te njegovo postupno napeto otkrivanje ili rasvjetljavanje, najčešće s osloncem na psihološke ili društvene uzroke. Glavni… Nastavi čitati →
kriminalistički film, jedan od najpostojanijih film. žanrova, u širem smislu obuhvaća većinu (pod)žanrova koji tematiziraju neko kriminalno djelo/djela (gangsterski film, detektivski film, triler, akcijski i akcijsko-pustolovni film), no najčešće se pod njim razumijevaju gangsterski i detektivski film. U tom… Nastavi čitati →
kriminalistika (lat. preko njem.), znanost koja se bavi primjenom iskustava i spoznaja prir. i tehn. znanosti zbog utvrđivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja. Dijeli se na kriminalističku tehniku i na kriminalističku taktiku. Tehnika obuhvaća razne metode istraživanja tragova koji ostaju… Nastavi čitati →
kriminalitet (lat. preko njem.), pojava činjenja kaznenih djela u određenoj sredini i u određenome vremenskom razdoblju. K. je društv. pojava i ima svoje soc. i individualne uzroke. U širem smislu obuhvaća sve protupravne aktivnosti za koje je propisana neka društv.… Nastavi čitati →
kriminalna politika, racionalna i planirana organizacija aktivnosti države i društva usmjerena na suzbijanje kriminaliteta preventivnim i represivnim mjerama; izučava postojeće zakonodavstvo i njegovu primjenu i istražuje načine, oblike i metode suzbijanja kriminaliteta. K. p. je deontološka znanost, tj. pitanja… Nastavi čitati →
kriminologija (tal.), znanstv. disciplina koja izučava kriminalitet kao društv. pojavu i njegove soc. i individualne uzroke, odn. čimbenike, i pronalazi zakonitost njegova kretanja. K. je fenomenološka i etiološka znanost; u širem smislu obuhvaća sve kaznene znanosti. U k. postoje različiti… Nastavi čitati →
Krimmlerovi slapovi, tri slapa na r. Krimmler, pritoku Salzacha, o. 55 km z od Zell am Seea, jugozap. Austrija. Ukupna visina slapova 381 m. Dio nac. parka. Turizam.
Krimska gora, planinski masiv na J poluotoka Krima, juž. Ukrajina. Duga 154 km, široka u prosjeku 50 km. Izdiže se iznad sjev. obale Crnoga mora. Građena od pješčenjaka, vapnenaca, glinenih škriljevaca i lapora. Najviši vrh Roman-Koš (1545 m). Sastoji… Nastavi čitati →
Krimski rat, vojni sukob između Rusije i Osmanskoga Carstva (1853–56) te osmanskih saveznika Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevstva Sardinije (od 1855) za premoć na Balkanu, Dardanelima i Bliskom istoku. Formalno neutralne, u rat su se na… Nastavi čitati →
krinolina (franc.) 1. Prvotno kruta tkanina s utkanim strunama koja je služila za učvršćivanje ovratnika. 2. Široka, zvonasta, obručima napeta suknja od svile; u modi u Francuskoj od 1840, a potom po čitavom svijetu.
kriobiologija (grčki: krýos mraz, studen, bíos život, logos riječ; znanost), grana biologije koja proučava djelovanje niskih temperatura i smrzavanja na živa bića, kao i primjene niskih temperatura u kirurškim zahvatima, čuvanju tkiva i organa za presađivanje i sl.
kriofizika ili kriogenika (grč.), fizika niskih temperatura, grana fizike koja istražuje pojave, svojstva tvari i učinke na niskim temperaturama blizu apsolutne nule. Niske se temperature postižu likvefakcijom plinova, ali samo do 77,3 K (vrelište dušika). Niže se temperature postižu Joule–Thomsonovim… Nastavi čitati →
kriofor (grčki ϰρίος, kríos: ovan; φέρω, féro: nosim), u antičkoj grčkoj plastici, ikonografski određen tip Hermesa kao zaštitnika stada i pastira: kip muškarca koji na ramenima ili pod rukom nosi ovna. Najpoznatiji je Hermes Kriofor, s atenske Akropole (oko… Nastavi čitati →
kriofor (grč.), svinuta staklena cijev s kuglastim proširenjima na krajevima koja pokazuje da se tekućina prilikom isparavanja rashlađuje. Na jednom kraju nalazi se tekućina, a drugi se kraj rashlađuje, nakon čega nastaje isparavanje tekućine koja se pretvara u kristaliće leda.
kriokemoterapija (grč.), kombinirano liječenje smrzavanjem tkiva i kemoterapijom. Ubodom ledene sonde u tumor zamrzavaju se stanice, njihova membrana postaje mekša omogućujući pristup velikih molekula lijeka u stanice.
kriolit, mineral, natrijev fluoroaluminat, Na3AlF6; kristalizira u monoklinskom sustavu, obično se javlja u masivnim sitnozrnatim agregatima, postanak vezan uz pneumatolitske procese u granitima i granitskim pegmatitima. Najveće nalazište na Grenlandu.
