Narodni list (Il Nazionale), list pokrenut 1. III. 1862. u Zadru, okupljao je liberalne i nacionalno svjesne hrv. intelektualce, bliske Nar. stranci u Dalmaciji. Isprva izlazio kao prilog unutar šireg obujma lista na tal. jeziku (Il nazionale)… Nastavi čitati →
narodni običaji → običaji
narodni odbor, naziv za terit. jedinice vlasti u socijalist. Jugoslaviji, definirani kao “lokalna samoupravna polit.-teritorijalna jedinica”. Osnovani tijekom II. svj. rata kao tijela koja su zamjenjivala srušene drž. institucije i okupatorsku administraciju, predstavljali su najviše i jedine organe vlasti… Nastavi čitati →
narodni plesovi, plesovi tradic. plemenskih ili seoskih zajednica, ostatak su drevnih obrednih igara za bolji ulov ili urod, tjeranje zime ili dozivanje proljeća, zaštitu zdravlja, tjeranje demona i sl. U nekih plemena prikazuju mitove, obilježuju odlazak u ratni pohod… Nastavi čitati →
narodni preporod, naziv za nac., kult. i polit. pokrete koji nastaju u Europi u XIX. st., os. među narodima pod dominacijom drugih naroda, ili tuđih dinastija i vlasti, te teže polit. ujedinjenju i vlastitoj nac. državi. Izrazi kao što… Nastavi čitati →
narodno sveučilište, naziv za kult.-prosvjetnu i odgojno-obrazovnu instituciju kojoj je cilj širenje općeg i stručnog obrazovanja i organizacija kult. djelatnosti, os. u mjestima u kojima ne postoje klas. kult. institucije. Preteča n. s. je Pučko sveučilište osn. u Zagrebu… Nastavi čitati →
Narodno vijeće SHS, polit. tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj. Osn. 5. X. 1918. u Zagrebu, sastavljeno od oporbenih političara iz Banske Hrvatske i prethodno ustrojenih nar. organizacija za područje Dalmacije, Istre i Hrv. primorja, te… Nastavi čitati →
narodnooslobodilački rat, vrsta rata koji se vodi za nac. oslobođenje od agresora i domaćih pomagača. Načelno je gerilskog tipa i s ideološkom podlogom. Vođen je i na tlu Hrvatske u II. svj. ratu. → Hrvati, povijest
narodnjaštvo, politički i društveni pokret u Rusiji nastao u drugoj polovini XIX. stoljeća. Glavnom su snagom društvenoga preobražaja narodnjaci držali seljaštvo. Svoje teorijske principe narodnjaštvo je zasnivalo na djelima ruskih mislilaca N. G. Černiševskog, N. A. Dobroljubova i A.… Nastavi čitati →
Narona, antički grad na području današnjega sela Vid kraj Metkovića, na desnoj obali Neretve. Isprva grčki emporij (trgovište), od Cezarova ili Augustova doba rimska kolonija (Colonia Iulia Narona). U I. st. pr. Kr. grad je bio utvrđen zidinama i… Nastavi čitati →
Naropa ili Nadapada (tibet. Na-ro-pa), indijski guru i tantrički yogin (Bengal, o. 1016 – ?, 1100). Primio budistički odgoj u Kašmiru i Nalandi; razvio učenje o šest yoga, duhovnu vježbu koja se odvija u tri godine, tri mjeseca i… Nastavi čitati →
Narsingdi, grad u sred. Bangladešu, 40 km si od Dhake; 281 100 st. Tekst. ind. Trgovina rižom, šećernom trskom, ananasom i bananama.
narteks (grč.) 1. U ant. Grčkoj, drvena kutijica ili ormarić za čuvanje lijekova. 2. Kod starokršć. bazilike, ulazni trijem; usko, pravokutno predvorje uz pročelje, određeno za nekrštene i pokajnike. Poslije i u biz. i zapadnoeur. crkv. graditeljstvu.
narukvica, nakit koji se nosi oko ruke, na zapešću, nadlaktici, podlaktici te na gležnjevima; grivna. Javlja se u mnogim kulturama od kraja neolitika. Izrađuje se od svih vrsta kovina, staklenih kuglica, emajla, kosti, drva, školjaka i sl. Najčešće je… Nastavi čitati →
Naruse, Mikio, japanski filmski redatelj (Tokyo, 20. VIII. 1905 – Tokyo, 2. VII. 1969). Filmski zanat učio u kompaniji Shochiku, gdje je debitirao kao redatelj i otkrio sklonost prema dramama iz života radnika. Najveće uspjehe… Nastavi čitati →
Naruszewicz, Adam Stanisław, poljski povjesničar i pjesnik (Pinsk, danas Bjelorusija, 20. X. 1733 – Janów Podlaski, 8. VII. 1796). Isusovac, biskup Smolenska 1788−90, biskup Lucka 1790−96. Prijatelj i suradnik poljskoga kralja Stanislava Augusta… Nastavi čitati →
Narutowicz, Gabriel, poljski političar i državnik (Telsze/Telšiai, Litva, 17. III. 1865 – Varšava, 16. XII. 1922). Diplomirao na Politehnici u Zürichu. Ostvario uspješnu inženjersku i sveučilišnu karijeru u Švicarskoj. Godine 1920. vratio se u… Nastavi čitati →
Narva, grad i luka u sjeveroist. Estoniji, na lijevoj obali istoimene rijeke, 12 km od njezina ušća u Fin. zaljev; 67 000 st. (ugl. Rusa). Tekst., elektron., kem., prehr., drvna ind., strojogradnja. Termoelektrane; hidroelektrana. Visoka škola (1999). Dvorac… Nastavi čitati →
Narva, r. na granici Estonije i Rusije, duga 78 km. Odvirak Čudskoga jezera, utječe u Fin. zaljev Baltičkoga mora. Plovna za veće brodove od ušća do grada Narve (12 km). Uzvodno od Narve izgrađena hidroelektrana s akumulacijskim jezerom površine 191 km2.
Narváez, Ramón María, španj. maršal i političar (Loja, Granada, 5. VIII. 1800 – Madrid, 23. IV. 1868). U vrijeme revolucije 1820. djelovao na strani liberala. Jedan od najsposobnijih vojskovođa tijekom I. karlističkog rata (1833–39). Nakon… Nastavi čitati →
