Atlantsko-indička antarktička zavala (Afričko-antarktička zavala), prostrana podmorska zavala na jugu Atlantskog oceana i na jugozapadu Indijskog oceana, uz Antarktiku, između hrpta Scotia na zapadu, Atlantsko-indičkog hrpta na sjeveru i Kerguelenskog hrpta na istoku. Uglavnom ispod 5000 m dubine, premda… Nastavi čitati →
Atlantsko-indički hrbat (Afričko-antarktički hrbat), podmorski hrbat koji se u Atlantskom oceanu nastavlja na Srednjoatlantski hrbat i u Indijskom oceanu spaja sa Zapadnoindičkim hrptom.
Atlas, planinski sustav u sjeverozapadnoj Africi, pruža se u duljini od oko 2000 km u smjeru jugozapad–sjeveroistok od obale Atlantskog oceana u Maroku, preko Alžira do rta Tib (Bon) u sjeveroistočnom Tunisu. Pruža se u dva… Nastavi čitati →
atlas 1. Uvezana zbirka geografskih karata; često uključuje fotografije, dijagrame, statističke podatke i tekstove; uvođenje pojma pripisuje se → Gerhardu Mercatoru u XVI. stoljeću. Osnovna podjela na opće, tematske, nacionalne i školske. Najstarijim modernim atlasima smatraju se → … Nastavi čitati →
atlas (turski iz arapskog), sjajna gusta tkanina, tkana posebnim načinom od svile, sintetike, vune, lana i dr. (francuski: saten); obično sjajna lica i zagasita naličja, moguće obje sjajne strane (double face).
atletika (od grčkoga: athletes atlet, borac, hrvač, odnosno athletikè téhne vještina svojstvena atletu), športska grana, obuhvaća natjecanja u hodanju, trčanju, skokovima i bacanjima i njihove kombinacije u obliku atletskog višeboja. Katkad se naziva i laka atletika. U discipline trčanja ubrajaju… Nastavi čitati →
atletski tip, konstitucijski tip; čovjek snažnih kostura i mišićja, uska struka i širokih ramena.
atm, oznaka za fizikalnu, standardnu atmosferu. Stara mjerna jedinica tlaka od 760 mm stupca žive (Hg), novija definicija 1 atm = 10 1325 Pa = 1013,25 hPa = 0,101325 MPa.
atman (sanskrtski: dah), indijski filozofsko-religijski pojam duše u brahmanskom učenju. U starijim Vedama vjetar, dah, duša stvari, a u kasnijim ja, subjekt, duša, svijet. U Upanišadama spoznaja o istovjetnosti atmana i brahmana, tj. čovjekova i svjetskog sebe.
atmosfera (grčki: atmos dah; para, sfera kugla) 1. Plinovit omotač oko nebeskih tijela. Atmosferu imaju Sunce, zvijezde i planeti Sunčeva sustava osim Merkura. Atmosfera Zemlje je zrak koji se sastoji od 78% dušika, 21% kisika i 1% plemenitih plinova… Nastavi čitati →
atmosferilije, tvari iz atmosfere kao i sve vrste oborina koje uzrokuju razgradnju tla i koroziju kovina.
atmosferska akustika, grana meteorologije koja proučava širenje zvučnih valova u zavisnosti od stanja atmosfere, te utvrđuje apsorpciju, raspršivanje i refleksiju zvuka, što se očituje kod jakih temperaturnih inverzija. U atmosfersku akustiku ubraja se i proučavanje zvuka meteorološkog podrijetla (grmljenje… Nastavi čitati →
ato- (danski: atten osamnaest), znak a, predmetak za tvorbu naziva decimalnih mjernih jedinica manjih od jedan, iznosi 10-18 (npr. atofarad, atometar i dr.).
atodid ili ATHODYD (engleski: aerothermodynamic duct aerotermodinamički kanal), vrsta zrakoplovnoga mlaznog motora bez kompresora.
atol (malajski atolu unutra), → koraljni greben koji zatvara → lagunu. Atoli se mogu sastojati od nizova grebena koji nisu uvijek polukružni, ali općenito tvore polukružan ili prstenast, manje ili više pravilan oblik, i do nekoliko desetaka km u… Nastavi čitati →
atom (grčki), najmanji dio na koji se tvar može rastaviti bez otpuštanja nabijenih čestica. Sastavni dio kemijskog elementa. Sastoji se od jezgre u središtu (otkrio ju je → Ernest Rutherford 1911) i elektrona (otkrio ga → Joseph John… Nastavi čitati →
atomistika, proučavanje strukture atomâ i njihovih međudjelovanja.
atomizam, filozofsko učenje koje tvrdi da se tvar sastoji od nedjeljivih čestica, atoma. Nastao je u antičkoj filozofiji (Leukip, Demokrit, Epikur, Lukrecije). Prema antičkim atomistima, atomi se ne mogu niti stvoriti niti uništiti. Razlikuju se po obliku i veličini… Nastavi čitati →
atomska baterija (izotopna baterija), noviji uređaj (1960) za dobivanje električne struje s pomoću energije zračenja nekog izotopa (npr. stroncij-90, uran-235). Primjenjuju se u svemirskoj tehnici, a prednost im je pred fotoćelijama jer ne ovise o udaljenosti satelita od Sunca.
