Suwałki, grad, vojvodstvo Podlaskie na SI Poljske, 25 km od granice s Litvom; 69 200 st. Želj. čvorište s prehr., drvnom, tekst. i ind. građev. materijala. Regionalni muzej. Osn. potkraj XVII. st., grad od 1715. Rus. voj. postaja od… Nastavi čitati →
Suwon, gl. grad provincije Kyonggi, SZ Juž. Koreje, 40 km j od Seoula; 1 242 800 st. Satelitski grad Seoula s kojim je povezan željeznicom i autocestom. Poljoprivr. istraž. središte: drž. poljoprivr. fak., vladin ured za poljoprivredu, istraž. instituti.
Suza (Susa, Šušan), drevni elamski grad, danas ruševine u selu Šaš, j od Dezfula, Iran. Prijestolnica države Elam. Osvojio ju je i razorio asirski vladar Asurbanipal ←648. Poslije jedna od rezidencija ahemenidskih vladara. Ostaci neolitičke, elamske, babilonske i perz.… Nastavi čitati →
Suzana (hebr. ljiljan), prema Bibliji, žena ugledna babilonskog Židova, svojom ljepotom uzbuđivala je dvojicu starješina i nepravednih sudaca koji su je gledali dok se kupala. Budući da je nisu mogli imati, optužili su je za preljub. Od kamenovanja ju… Nastavi čitati →
suzavac, vrsta nesmrtonosnoga bojnog otrova. Zajedničko ime za skupinu otrovnih tvari koje raspršene u niskim koncentracijama uzrokuju suzenje, bol u očima i nemogućnost držanja otvorenih očiju. Najvažniji suzavci: kloroacetofenon, orto-klorobenziliden-malononitril (CS) i dibenz-oksazepin (CR). Najčešće ga rabi policija i… Nastavi čitati →
Suzdaljsko kneštvo, srednjovj. kneževina u sjeveroist. dijelu Rusije, središte u Suzdalju. Nastala raspadom Vladimirsko-Suzdaljske kneževine u doba kneza Svjatoslava Vsevolodoviča (1238–46). Od sred. XIV. st. dio Suzdaljsko-Nižnijnovgorodske kneževine; od XV. st. ovisna o moskovskome velikom knezu.
suze, bistra, bezbojna, vodenasta tekućina slankasta okusa koju luče suzne žlijezde. U tankom sloju oplakuju rožnicu i spojnicu oka te ih tako čuvaju od isušenja. Zaštićuju i čiste oko od prašine i mikroorganizama. Tijekom spavanja s. se ne luče.
suzenje, izlučivanje suza. Kod zdrava oka u fiziološkim uvjetima tijekom dana izluči se oko 30 kapi suza. Pojačano, refleksno s. nastaje pri podražaju oka stranim česticama ili nadražajnim plinovima. S. može biti pojačano i emocionalnim podražajem ili fiz. boli… Nastavi čitati →
Suzhou (prema W.-G. Su-chou ili Soochow, pinyin Suzhou), bivši Wuhsien, grad u provinciji Jiangsu, ist. Kina, 70 km z od Shanghaia; 1 343 100 st. Tekst. (svila, pamuk), elektron. i kem. ind. Kralj. grobnica iz ←V. st., mnoštvo vrtova, mostova, palača, pagoda.
suzna kost (lat. os lacrimale), parna, tanka košćica lica; nepravilna oblika, nalazi se u medijalnom kutu očne šupljine. Tvori dio udubljenja u kojemu je smještena suzna žlijezda.
suzna žlijezda (lat. glandula lacrimalis), parna serozna žlijezda (po jedna za svako oko), veličine badema, smještena u udubljenju čeone i suzne kosti unutar očne šupljine. Pod utjecajem parasimpatičkoga živčanog sustava izlučuje suze.
Suzuka, grad u prefekturi Mie, otok Honshū, Japan, na obali zaljeva Ise, 40 km jz od Nagoye; 191 500 st. Ind. motocikala (Honda), tekst., prehr., kem. i ind. el. dijelova. U Japanu poznat po tradiciji proizvodnje papira koji… Nastavi čitati →
Sv, oznaka za mjernu jedinicu → sivert.
svadbeni običaji, niz običaja koji simboliziraju uspostavljanje nove zajednice, okupljajući dvije obitelji koje se rodbinski, gospodarski i emocionalno povezuju. S. o. razlikuju se po tome kako određena etnička skupina ili društv. zajednica shvaća promjenu statusa, kakvu ima vrstu rodbinskih… Nastavi čitati →
svahili (swahili), jedan od jezikâ iz por. bantu, ima nekoliko desetaka milijuna govornika (i kao prvi jezik i kao pomoćni jezik), u zemljama ist. i sred. Afrike te do Zaira i Mozambika. Nastao je vjerojatno kreolizacijom domaćih bantuskih jezika,… Nastavi čitati →
Svalbard, otočje u Sjev. ledenom moru, između Grenlanda i Nove zemlje (10°–35° i.g.d. i 74°–81° s.g.š.); pripada Norveškoj; 62 050 km2, o. 3000 st. Veći otoci: Spitsbergen (o. 2/3 površine otočja), Nordaustlandet, Edgeøya, Barentsøya, Prins Karls Forland,… Nastavi čitati →
svami (engl. swami, prema skt. swamin gospodin), u hinduizmu, počasni naslov ili oslovljavanje redovnika, koje se stavlja ispred imena. Počasni naslov duhovnog učitelja ili svete osobe, a stavlja se iza imena.
Svantevit ili Svantovit, u slav. mitologiji, os. u baltičkih i polapskih Slavena, bog svjetlosti, plodnosti i ratne pobjede; bog Sunca i vrhovno božanstvo. Najveće mu je svetište s hramom bilo na otoku Rujani (Rügen), u Arkoni. Onamo su dolazili… Nastavi čitati →
Svarog, također Svaroh, u slav. mitologiji, bog ognja i Sunca, ili kovačkog umijeća; otac boga Sunca Daboga (Dažbog) i boga ognja i zadružnog ognjišta Svarožića. U češ. verziji mita S. je bog vatre, kod polapskih Slavena bog Sunca… Nastavi čitati →
