Podjavorinská, L’udmila (pr. prez. Riznerová), slovač. književnica (Horné Bzince, 26. IV. 1872 – Nové Mesto nad Váhom, 2. III. 1951). Pjesnikinja i prozaistica. Dala bogatu galeriju slovač. žena. Opisujući ljubavne peripetije svojih junakinja, plastično je ocrtala… Nastavi čitati →
podjela rada, dioba različitih djelatnosti među društvenim skupinama i njihovim članovima. Budući da čovjek nije sposoban u isto vrijeme obavljati nekoliko poslova uspješno, podjela rada neminovan je proces i ujedno prirodni uvjet opstanka i razvoja društva. Razlikujemo opću, posebnu… Nastavi čitati →
podlaktica, dio ruke od šake do lakta, tj. između palčane (radius) i lakatne kosti (ulna).
podlanica, također orada, lovrata, komarča (Chrysophrys aurata), morska riba iz porodice kantara; koštunjača, jake glave i nabijena tijela, krupnih srebrnastih ljusaka s uzdužnim smeđim i zlatastim, a na leđima crnim prugama. Naraste i do 70 cm te može… Nastavi čitati →
podmorje, ukupnost prostora ispod razine mora. U reljefnom smislu obuhvaća kopneni rub, dubokomorske bazene i oceanske lance.
podmornica, plovilo koje može ploviti po površini ili ispod površine vode. Prvu p. sagrađenu od drva i kože sagradio je Nizozemac Cornelius van Drebbel (1620), a prvu voj. podmornicu za jednog čovjeka Amerikanac David Bushnell (1776). Ugl. su građene… Nastavi čitati →
podne, vrijeme kada je Sunce na najvišoj točki iznad horizonta, tj. kad središte Sunca prolazi kroz meridijan određenog mjesta.
podnesak, pismeno priopćenje koje se podnosi tijelu koje donosi neku odluku ili vodi neki postupak. Podneskom se izražava žalba, zahtjev ili molba, daje neki prijedlog, izražava prigovor i sl.
podofilin, rezinski prah dobiven iz amer. biljke Podophyllum peltatum iz por. žutika (Berberidaceae). Farmakološki pripravci p. koriste se kao purgativi i antimitotici (za liječenje nekih površinskih tumora kože i sluznica).
Podolija, pov. regija smještena na Z Ukrajine, između Dnjestra i Buga. Do 1772. u sastavu Poljske, nakon toga dio pokrajine dolazi pod upravu Austrije, a ostatak teritorija organiziran je 1793. u Podoljsku guberniju u sastavu Rusije. Nakon I. svj.… Nastavi čitati →
Podoljsk, grad u Moskovskoj oblasti, Rusija; 173 480 st. Smješten na r. Pahri j od Moskve. God. 1781. dobiva status grada. Obojena metalurgija i ind. strojeva, elektrotehn. uređaja, cementa. Muzej V. I. Lenjina.
Podravina, nizina uz rijeku Dravu, između Kalničkoga gorja, Bilogore, Papuka i Krndije te mađarsko-hrvatske granice; površine oko 3400 km2, širine 10–20 km. Potolina je s tri reljefne cjeline: pleistocenski ravnjak, pješčara i aluvijalna ravnica. Glavnu ulogu u… Nastavi čitati →
Podravka d. d., prehr.-industr. poduzeće sa sjedištem u Koprivnici. Osn. 1947. pod današnjim imenom, razvila se iz pogona za preradu voća koji je 1934. pokrenula obitelj Wolf. Najveći tržišni uspjeh postigle su dehidrirane juhe, te os. znamenita Vegeta,… Nastavi čitati →
Podravka, RK, rukometni klub osnovan u Koprivnici 1953. Najprije djeluje kao rukometna sekcija Školskoga sportskog društva “Ivo Marinković”, od 4. XII. 1956. pod nazivom RK Partizan, a od 15. IX. 1964. nastupa pod današnjim… Nastavi čitati →
Podravska Moslavina, naselje i središte istoimene općine u Osječko-baranjskoj županiji, u Podravini, 15 km zapadno od Donjega Miholjca. Leži na desnoj obali Drave na 106 m nadmorske visine. Naselje ima 798, a općina 1202 stanovnika (2011). Prvi se put… Nastavi čitati →
Podravske Sesvete, naselje i središte istoimene općine, u Koprivničko-križevačkoj županiji, u Podravini, 16 km jugoistočno od Đurđevca; 1630 stanovnika (2011). Prvi se put u pisanim izvorima spominju 1334. Arheološko nalazište kasnosrednjovjekovnoga sela. Župna crkva Svih svetih (1878). … Nastavi čitati →
podražaj (stimulus) psihol Fizikalno-kem. proces koji djeluje na osjetne organe i pobuđuje uzbuđenje praćeno doživljajem osjeta. P. se može događati izvan ili unutar organizma; u psihologiji se obično podražajima drže procesi izvan organizma; također, ne mora svaki fizikalni odn. kem.… Nastavi čitati →
Podrecca (Podreka), Boris, slovenski i austrijski arhitekt (Beograd, 30. I. 1940). Studirao kiparstvo i arhitekturu u Beču. Jedan od pionira postmodernizma. Izvodio građevine u Beču, Münchenu, Milanu i Wiener Neustadtu. Posebnu pozornost posvećuje preuređenju postojećih zgrada… Nastavi čitati →
