Abecedar:

psihofiziologija

psihofiziologija (grčki: psychē duh; duša, fýsis priroda, logos riječ; znanost), grana psihologije koja istražuje odnose između duševnih i tjelesnih pojava; tumačenje fizioloških osnova psihičkih procesa; fiziološka psihologija. Koristi se spoznajama iz raznih znanstvenih disciplina, kao što su neuroanatomija,… Nastavi čitati

psihogen

psihogen, naziv za pojavu koja proizlazi iz psih. uzroka. Predstavlja uzroke, razvoj i tijek bolesti ili simptoma koji se pojavljuju pod psih. utjecajima. Psihogeno označava ono što je u čovjekovu organizmu uzrokovano psihički, a ne tjelesno, organski. Pojam se… Nastavi čitati

psihokineza

psihokineza (grčki: psychē duh; duša, kínesis kretanje) 1. Parapsihička pojava u kojoj medij utječe na neki predmet, blizak ili udaljen, tako da ga može pokretati, micati (telekineza). Te su pojave eksperimentalno istraživali, među ostalim, Joseph Banks Rhine u… Nastavi čitati

psihokirurgija

psihokirurgija (grč.), nekoć popularna neurokirurška disciplina koja je zastupala kirurški pristup u liječenju duševnih bolesnika. Najčešće su se izvodili zahvati na mozgu (lobotomija) i autonomnom vegetativnom sustavu (simpatektomija). Danas su takvi zahvati napušteni zbog mogućnosti liječenja djelotvornim psihofarmacima.

psiholog

psiholog (grč.), stručnjak koji se bavi psihologijom u istraživanju ili nastavi, bilo primjene u praksi, kao što su industrijski, škol., klinički, prometni p. itd. Veći dio psihologa zaposlen je kod nas u praksi (klinike, bolnice, škole, ind., vrtići, vojska i… Nastavi čitati

psihologija

psihologija (grčki: psychē duh; duša, logos riječ; znanost), znanost koja istražuje ljudsko ponašanje, čovjekove psihičke procese i psihičke osobine te mišljenje. Sama riječ psihologija potječe s početka XVI. stoljeća, nalazi se u naslovu izgubljena djela Marka Marulića Psichiologia de… Nastavi čitati

psihologija kriminala

psihologija kriminala, primijenjena psihologija u pravosuđu, os. u sudskim (kaznenim) postupcima; naziva se i kriminalistička p., forenzička p. Svoje početke ima na prijelazu iz XIX. u XX. st. i jedna je od najstarijih grana primijenjene psihologije. Otada se provode… Nastavi čitati

psihologija reklame

psihologija reklame, ili p. gosp. promidžbe, nastala u uvjetima kapitalističke tržišne konkurencije, osobit procvat doživjela o. 1950. u SAD-u. Bavi se psihologijom potrošača, kao percepcijom promidžbenih ponuda i programa, motivacijom potrošača, odlukom o kupnji itd. Istražuje promidžbene poruke (razumljivost,… Nastavi čitati

psihologija religije ili religijska psihologija

psihologija religije ili religijska psihologija, u primijenjenoj psihologiji i religiologiji, disciplina koja istražuje psihol. stranu religioznosti i relig. iskustva. Koristi se metodom promatranja ponašanja članova vjerskih zajednica, analizom dokumenata (svete knjige i tekstovi, mistični i duhovni spisi), intervjuima, testovima,… Nastavi čitati

psihologija učenja ili pedagoška psihologija

psihologija učenja ili pedagoška psihologija, primijenjena psihologija u nastavnoj i odgojnoj praksi koja načela opće i genetičke (dječje, mladenačke) psihologije primjenjuje os. u uvjetima škol. rada. Tu istražuje npr. izbor predmeta i sastav škol. programa, nastavne metode, raspored sati,… Nastavi čitati

psihologija umjetnosti

psihologija umjetnosti, primijenjena psihologija koja istražuje umj. doživljaj i stvaranje, os. u lik. umjetnosti (pretežito slikarstvu), glazbi i književnosti. U lik. je umjetnosti bliska estetici, os. “eksperimentalnoj estetici”. Razlikuje se po tome kojoj školi ili pravcu pripada, npr. geštaltistička… Nastavi čitati

psihologizam

psihologizam, u filozofiji, nazor koji sveopće ljudsko ponašanje i očitovanje (u logičnom mišljenju i spoznaji, moralnom djelovanju, umjetničkom stvaranju itd.) drži isključivo određenim duševnim životom i duševnim doživljavanjem. Psihologizam znači također i učenje da su logika i spoznajna teorija,… Nastavi čitati

psihološka analiza

psihološka analiza, naziv za znanstv. metodu u istraživanju psih. procesa putem razlučivanja i raščlanjivanja na njihove bitne komponente. U razlučivanju takvog procesa gl. bi sastavnice trebale biti oblikovanje obilježja ili znakova, prikupljanje informacija, izgradnja strukture kao temelja za klasifikaciju,… Nastavi čitati

psihometrija

psihometrija (grč.), metoda ispitivanja i mjerenja psihol. sposobnosti i osobina putem psihol. testova. Da bi test bio uspješan potrebno je da je izrađen na određen način i da ima mjerne karakteristike: valjanost (ispituje točno ono što želi, npr. Inteligenciju, a… Nastavi čitati

Psihomodo Pop

Psihomodo Pop, zagrebačka rock grupa oformljena 1982, predvođena pjevačem Davorom Gobcem (Karlovac, 17. II. 1964). Izvorni tvrdi punkerski zvuk na nastupnom albumu Godina zmaja (1988), u produkciji Ivana “Pike” Stančića, preobražen je u novovalni na tragu Blondie i The… Nastavi čitati

psihomotorika

psihomotorika, povezanost psihičkih osobina i motoričke aktivnosti (usklađenost, preciznost, spretnost i brzina mišićnih pokreta, na primjer spretnost prstiju, ruku, mirnoća šake ili koordinacija pokreta, održavanje ravnoteže i sl.). Za ispitivanje svake psihomotorne sposobnosti rabe se zasebni testovi. Oni su… Nastavi čitati

psihopat

psihopat, osoba koja pokazuje neprilagođenost zahtjevima društv. okoline, a to stanje nije posljedica fiz. ili psih. bolesti; duševno rastrojen čovjek. Ponašanje mu nije u skladu s društv. normama, običajima i moralom i zbog toga se sukobljava s okolinom. Oblici… Nastavi čitati

psihopatija

psihopatija (grč.), duševna rastrojenost, poremećaj duševnog života; granično ponašanje između zdravog i bolesnog (neurotičkog i psihotičkog), a očituje se u agresivnosti, neodgovornosti, društv. neprilagođenosti. Među uzrocima takvog stanja najčešće su traume iz najranijeg djetinjstva (djeca bez roditelja, iz obitelji kriminalaca,… Nastavi čitati

psihopatologija

psihopatologija (grč.), općenito učenje o duševnim bolestima; istraživanje abnormalnih duševnih pojava; interdisciplinarno područje kojim se bave neuroznanost, klinička psihologija i psihijatrija. Najvažnija su područja istraživanja različiti poremećaji: ponašanja (vanj. izgled, držanje, gestikulacija i sl.), svijesti (smanjena reakcija na okolinu), orijentacije… Nastavi čitati

psihosomatske bolesti

psihosomatske bolesti (grč.), bolesti koje nastaju zbog emocionalnih uzbuđenja i duševne napetosti pa putem vegetativnog živčanog sustava uzrokuju org. promjene. Dokazane p. b. jesu bronhalna astma, upala želučane sluznice, vrijed želuca i dvanaesnika, kolitis, hipertonija, neurodermitis, poremećaji rada štitne žlijezde te razne alergijske bolesti.