Abecedar:

psihofiziologija

psihofiziologija (grčki: psychē duh; duša, fýsis priroda, logos riječ; znanost), grana psihologije koja istražuje odnose između duševnih i tjelesnih pojava; tumačenje fizioloških osnova psihičkih procesa; fiziološka psihologija. Koristi se spoznajama iz raznih znanstvenih disciplina, kao što su neuroanatomija,… Nastavi čitati →

psihogen

psihogen, naziv za pojavu koja proizlazi iz psih. uzroka. Predstavlja uzroke, razvoj i tijek bolesti ili simptoma koji se pojavljuju pod psih. utjecajima. Psihogeno označava ono što je u čovjekovu organizmu uzrokovano psihički, a ne tjelesno, organski. Pojam se… Nastavi čitati →

psihokineza

psihokineza (grčki: psychē duh; duša, kínesis kretanje) 1. Parapsihička pojava u kojoj medij utječe na neki predmet, blizak ili udaljen, tako da ga može pokretati, micati (telekineza). Te su pojave eksperimentalno istraživali, među ostalim, Joseph Banks Rhine u… Nastavi čitati →

psihokirurgija

psihokirurgija (grč.), nekoć popularna neurokirurška disciplina koja je zastupala kirurški pristup u liječenju duševnih bolesnika. Najčešće su se izvodili zahvati na mozgu (lobotomija) i autonomnom vegetativnom sustavu (simpatektomija). Danas su takvi zahvati napušteni zbog mogućnosti liječenja djelotvornim psihofarmacima.

psiholog

psiholog (grč.), stručnjak koji se bavi psihologijom u istraživanju ili nastavi, bilo primjene u praksi, kao što su industrijski, škol., klinički, prometni p. itd. Veći dio psihologa zaposlen je kod nas u praksi (klinike, bolnice, škole, ind., vrtići, vojska i… Nastavi čitati →

psihologija

psihologija (grčki: psychē duh; duša, logos riječ; znanost), znanost koja istražuje ljudsko ponašanje, čovjekove psihičke procese i psihičke osobine te mišljenje. Sama riječ psihologija potječe s početka XVI. stoljeća, nalazi se u naslovu izgubljena djela Marka Marulića Psichiologia de… Nastavi čitati →

psihologija kriminala

psihologija kriminala, primijenjena psihologija u pravosuđu, os. u sudskim (kaznenim) postupcima; naziva se i kriminalistička p., forenzička p. Svoje početke ima na prijelazu iz XIX. u XX. st. i jedna je od najstarijih grana primijenjene psihologije. Otada se provode… Nastavi čitati →

psihologija reklame

psihologija reklame, ili p. gosp. promidžbe, nastala u uvjetima kapitalističke tržišne konkurencije, osobit procvat doživjela o. 1950. u SAD-u. Bavi se psihologijom potrošača, kao percepcijom promidžbenih ponuda i programa, motivacijom potrošača, odlukom o kupnji itd. Istražuje promidžbene poruke (razumljivost,… Nastavi čitati →

psihologija religije ili religijska psihologija

psihologija religije ili religijska psihologija, u primijenjenoj psihologiji i religiologiji, disciplina koja istražuje psihol. stranu religioznosti i relig. iskustva. Koristi se metodom promatranja ponašanja članova vjerskih zajednica, analizom dokumenata (svete knjige i tekstovi, mistični i duhovni spisi), intervjuima, testovima,… Nastavi čitati →

psihologija učenja ili pedagoška psihologija

psihologija učenja ili pedagoška psihologija, primijenjena psihologija u nastavnoj i odgojnoj praksi koja načela opće i genetičke (dječje, mladenačke) psihologije primjenjuje os. u uvjetima škol. rada. Tu istražuje npr. izbor predmeta i sastav škol. programa, nastavne metode, raspored sati,… Nastavi čitati →

psihologija umjetnosti

psihologija umjetnosti, primijenjena psihologija koja istražuje umj. doživljaj i stvaranje, os. u lik. umjetnosti (pretežito slikarstvu), glazbi i književnosti. U lik. je umjetnosti bliska estetici, os. “eksperimentalnoj estetici”. Razlikuje se po tome kojoj školi ili pravcu pripada, npr. geštaltistička… Nastavi čitati →

psihologizam

psihologizam, u filozofiji, nazor koji sveopće ljudsko ponašanje i očitovanje (u logičnom mišljenju i spoznaji, moralnom djelovanju, umjetničkom stvaranju itd.) drži isključivo određenim duševnim životom i duševnim doživljavanjem. Psihologizam znači također i učenje da su logika i spoznajna teorija,… Nastavi čitati →

psihološka analiza

psihološka analiza, naziv za znanstv. metodu u istraživanju psih. procesa putem razlučivanja i raščlanjivanja na njihove bitne komponente. U razlučivanju takvog procesa gl. bi sastavnice trebale biti oblikovanje obilježja ili znakova, prikupljanje informacija, izgradnja strukture kao temelja za klasifikaciju,… Nastavi čitati →

psihometrija

psihometrija (grč.), metoda ispitivanja i mjerenja psihol. sposobnosti i osobina putem psihol. testova. Da bi test bio uspješan potrebno je da je izrađen na određen način i da ima mjerne karakteristike: valjanost (ispituje točno ono što želi, npr. Inteligenciju, a… Nastavi čitati →

Psihomodo Pop

Psihomodo Pop, zagrebačka rock grupa oformljena 1982, predvođena pjevačem Davorom Gobcem (Karlovac, 17. II. 1964). Izvorni tvrdi punkerski zvuk na nastupnom albumu Godina zmaja (1988), u produkciji Ivana “Pike” Stančića, preobražen je u novovalni na tragu Blondie i The… Nastavi čitati →

psihomotorika

psihomotorika, povezanost psihičkih osobina i motoričke aktivnosti (usklađenost, preciznost, spretnost i brzina mišićnih pokreta, na primjer spretnost prstiju, ruku, mirnoća šake ili koordinacija pokreta, održavanje ravnoteže i sl.). Za ispitivanje svake psihomotorne sposobnosti rabe se zasebni testovi. Oni su… Nastavi čitati →

psihopat

psihopat, osoba koja pokazuje neprilagođenost zahtjevima društv. okoline, a to stanje nije posljedica fiz. ili psih. bolesti; duševno rastrojen čovjek. Ponašanje mu nije u skladu s društv. normama, običajima i moralom i zbog toga se sukobljava s okolinom. Oblici… Nastavi čitati →

psihopatija

psihopatija (grč.), duševna rastrojenost, poremećaj duševnog života; granično ponašanje između zdravog i bolesnog (neurotičkog i psihotičkog), a očituje se u agresivnosti, neodgovornosti, društv. neprilagođenosti. Među uzrocima takvog stanja najčešće su traume iz najranijeg djetinjstva (djeca bez roditelja, iz obitelji kriminalaca,… Nastavi čitati →

psihopatologija

psihopatologija (grč.), općenito učenje o duševnim bolestima; istraživanje abnormalnih duševnih pojava; interdisciplinarno područje kojim se bave neuroznanost, klinička psihologija i psihijatrija. Najvažnija su područja istraživanja različiti poremećaji: ponašanja (vanj. izgled, držanje, gestikulacija i sl.), svijesti (smanjena reakcija na okolinu), orijentacije… Nastavi čitati →

psihosomatske bolesti

psihosomatske bolesti (grč.), bolesti koje nastaju zbog emocionalnih uzbuđenja i duševne napetosti pa putem vegetativnog živčanog sustava uzrokuju org. promjene. Dokazane p. b. jesu bronhalna astma, upala želučane sluznice, vrijed želuca i dvanaesnika, kolitis, hipertonija, neurodermitis, poremećaji rada štitne žlijezde te razne alergijske bolesti.