psihoterapija (grč.), sustav psihol. metoda za liječenje psihoneuroza i drugih psih. poremećaja. Osnovni su terapijski instrumenti verbalna komunikacija i interakcija između liječnika i pacijenta, a može se ostvariti u obliku savjeta (direktivna p.) za lakše bolesnike, pri čemu se koriste… Nastavi čitati →
psihotropne tvari, psihoaktivne tvari, kem. tvari koje mijenjaju moždane funkcije što rezultira privremenim promjenama u osjetu, raspoloženju, stanju svijesti i ponašanju. Kao farmakološki pripravci koriste se u liječenju raznih neuroloških i psihijatrijskih bolesti.
psihoze (grč.), teški poremećaji duševnih funkcija, praćeni promjenom ličnosti i odnosa prema okolini. Postoje endogene p. (shizofrenija, manično-depresivna p., i paranoja) i egzogene p. (progresivna paraliza, alkoholizam, tumori mozga, razna trovanja). Liječe se psihofarmacima i psihoterapijom.
psihrometar (grč.), instrument za mjerenje sadržaja vodene pare u atmosferi, vrsta higrometra. Sastoji se od dvaju termometara, jedan suhi, a drugi ispunjen vlažnom tvari, npr. tkaninom natopljenom vodom. Suhi zrak povećava jačinu isparavanja vlažnog termometra te se tako povećava i… Nastavi čitati →
psilocibin, halucinogena tvar koja se dobiva iz gljiva roda Psilocybe (posebno Psilocybe mexicana Heim). Često se koristi u vjerskim obredima nekih sjevernoamer. Indijanaca.
psilofiti (Psilophytales), najstarije i najprimitivnije poznate kopnene biljke. Pojavile su se potkraj silura, a nestale u gornjem devonu. Iz njih su se razvile papratnjače i sjemenjače. Rasle su u močvarama. Donji dio bio im je pod vodom. Razvijene stabljike… Nastavi čitati →
psilomelan, crna caklovica, koloidna modifikacija MnO2, smjesa manganskih minerala; bubrežasti, grozdasti i sigasti agregati. Ruda mangana.
psitakoza (grč.), papagajska bolest, bolest ptica i peradi (ornitoza) čiji je uzročnik mikroorganizam Chlamydia psittaci. Ljudi obolijevaju nakon udisanja zaraženih ptičjih ekskreta. Klinička slika razvije se u upalu pluća koja obično prolazi bez komplikacija. Liječi se antibioticima.
Pskov, gl. grad istoimene oblasti u sjeverozap. Rusiji, na r. Velikaji; 210 000 st. Važno želj. čvorište te trg. i industr. središte poljoprivr. okolice (uzgoj lana). Tekst. ind., strojogradnja, ind. građev. materijala. Kremlj iz XIII. st. Crkve iz… Nastavi čitati →
Pskov, oblast na SZ Rusije; 55 400 km2, 739 640 st. Gl. grad Pskov. Pretežno nizinsko močvarno područje; obuhvaća doline rijeka Lovat, Šelon i Velikaja. Nekoliko jezera na SZ (Čudsko i dr.). Šume hrasta, bora,… Nastavi čitati →
psorijaza, kronična bolest kože karakterizirana crvenkastim, oštro ograničenim žarištima koja prekrivaju srebrenasto-bijele ljuščice. Određena područja tijela češće su zahvaćena (ekstenzorne strane velikih zglobova, vlasište), a žarišta mogu biti različite veličine i oblika. Uzrok p. nije sasvim razjašnjen (nasljedni čimbenici,… Nastavi čitati →
Psunj, planina na zapadnom rubu Požeške kotline, u Slavoniji; najviši je dio (984 m) planinskoga okvira Požeške kotline. Pruža se u smjeru jugozapad–sjeveroistok u duljini od oko 25 km. Najvećim je dijelom prekrivena šumom (hrast i bukva). Na… Nastavi čitati →
pšenica (Triticum), biljni rod iz por. trava (Poaceae) koji obuhvaća vrste s klasastim skupnim cvatom. Plod je pšeno. Rodu pripada o. 20 vrsta koje su odavno poznate kao kult. biljke i gl. krušarice. P. se uzgaja gotovo na cijelom… Nastavi čitati →
Pt, oznaka za kem. element → platinu.
Ptah, staroegip. bog plodnosti, gospodar sudbine, stvoritelj Zemlje, zaštitnik obrtnika i umjetnika. Isprva lokalno božanstvo grada Memfisa, poslije mu se kult proširio na čitavu zemlju. Činio je božansku trijadu sa ženom božicom Sekmet i sinom Nefertumom. U kasnijem razdoblju… Nastavi čitati →
pteranodon (grč.), rod izumrlih pterosaura, raspona krila do 9 m. Glava, s čeljustima bez zubi, bila je duga 2 m. Nisu imali repa. Nalazi u amer. slojevima iz gornje krede.
pteridosperme (Pteridospermae, Lyginopteridatae), izumrle sjemenjače koje se smatraju prijelaznim oblicima između paprati i golosjemenjača. Listovi i peteljke oblikom i građom nalikuju papratima, a sjemenke i građa stabla golosjemenjačama. Tipični predstavnici živjeli su u karbonu i permu (Medullosa, Alethopteris, Lyginopteris i dr.).
pterigij (grč.), krilasta struktura na spojnici oka koja se s nosne strane proteže na rožnicu, najčešće na oku izloženom suncu, vjetru i prašini. P. vrata: debeli nabor kože koji se proteže od ramena do iza uha, čest u nekih genskih… Nastavi čitati →
ptero- (grč.), predmetak koji se u složenicama odnosi na krilo, pero ili letenje (npr. pterosauri).
pterosauri (grč.) (Pterosauria), red fosilnih gmazova koji su mogli letjeti. Nađeni su u morskim naslagama jure i krede na području zap. Europe, ist. Afrike i Sjev. Amerike. Građom nalik pticama. Glava i vrat bili su produljeni, mozak razmjerno velik.… Nastavi čitati →
